Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno je očekivao da će rat u Ukrajini biti njegovo najveće postignuće kojima će svima pokazati koliko je moćna Rusija i koliko daleko može doći nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine. Aneksija Ukrajine trebao je biti prvi korak u rekonstrukciji Ruskog carstva. Putin je želio prikazati da je SAD daleko od zapadne Europe te da su Rusija i Kina stvorene da budu vođe u novom međunarodnom poretku.
Ipak, nije se tako odigralo. Kijev se snažno brani, a ukrajinska vojska pretvorila se u moćnu silu, dijelom i zahvaljajući bliskom partnerstvu s SAD-om i drugim zapadnim saveznicima. Ruska vojska je, nasuprot tome, pokazala loše strateško razmišljanje i organizaciju. Politički sustav koji stoji iza toga pokazao se nesposobnim učiti iz svojih grešaka. Ipak, Zapad će se morati pripremiti za sljedeću fazu katastrofalnog ruskog rata, pišu Liana Fix i Michael Kimmage u velikoj analizi za Foreign affairs.
Rat je uvijek nepredvidljiv, a to se pokazalo i u ovom slučaju. Mnogi su očekivali brz pad Ukrajine, no te su se prognoze pokazale netočnim. Ipak, čini se da Rusija ide prema porazu. A kakav će to poraz biti? Postoje tri izgledna scenarija, a svaki bi imao različite posljedice za kreatore politike na Zapadu i u Ukrajini.
Prvi scenarij: Ruska predaja
Prvi i najmanje vjerojatan scenarij je da će Rusija pristati na svoj poraz prihvaćanjem dogovorenog rješenja pod uvjetima Ukrajine.
Mnogo toga bi se moralo promijeniti da bi se ovaj scenarij ostvario jer nema diplomatskog dijaloga između zaraćenih strana i Zapada. S obzirom na rusku agresiju i razmjere zločina, teško da bi Ukrajina prihvatila bilo kakvo drugo diplomatsko rješenje osim apsolutne ruske predaje.
Uz to, ruska vlada – pod Putinom ili njegovim nasljednikom – mogla bi nastojati zadržati Krim i tražiti mir negdje drugdje. Kako bi spasio obraz u vlastitom dvorištu, Kremlj bi mogao tvrditi da se priprema za dugu igru u Ukrajini, pri čemu bi ostavio otvorenu mogućnost za dodatne vojne upade.
Rusi bi za svoj neuspjeh mogli okriviti NATO i slanje oružja, a ne snagu Ukrajine. Da bi takav pristup prošao unutar ruskog režima, tvrdolinijaši, koji uključuju i samog Putina, bi morali biti marginalizirani. Teško, ali ne i nemoguće. No, FA naglašava da je ovakav ishod rata malo vjerojatan dok je Vladimir Putin na vlasti jer je njegov pristup ratu od samog početka bio maksimalistički.
Drugi scenarij: Eskalacija pa poraz
Drugi scenarij ruskog poraza uključivao bi neuspjeh usred eskalacije. Kremlj bi nihilistički nastojao produljiti rat u Ukrajini, a uz to bi pokrenuo i sabotaže u državama koje podržavaju Kijev, ali i u samoj Ukrajini.
U najgorem slučaju, Rusija bi se mogla odlučiti za nuklearni napad na Ukrajinu. Rat bi tada vodio prema izravnom vojnom sukobu između NATO-a i Rusije. Tim bi potezom Rusija u očima Zapada predstavljala jedinstvenu i neprihvatljivu prijetnju. Prelazak nuklearnog praga mogao bi dovesti do konvencionalnog uključivanja NATO-a u rat, ubrzavajući poraz Rusije na terenu.
Treći scenarij: Pad režima
Treći i posljednji scenarij koji bi doveo do kraja rata podrazumijeva poraz nakon sloma ruskog režima, pri čemu se ključne bitke ne bi odvijale u Ukrajini nego u hodnicima Kremlja ili na ulicama Moksve.
Putin svu moć drži u svojim rukama, no njegovo nastojanje da i dalje vodi rat u kojem gubi moglo bi njegov režim odvesti na tanak led.
Iako je Putin donio političku stabilnost u Rusiju u postsovjetskim godinama, njegovi bi se građani mogli okrenuti protiv njega ako rat dovede do opće neimaštine. Pad njegovog režima mogao bi značiti trenutačni kraj rata, koji Rusija ne bi mogla voditi usred domaćeg kaosa koji bi uslijedio.
Državni udar nakon kojeg bi uslijedio građanski rat bila bi repriza onog što se dogodilo nakon boljševičkog preuzimanja vlasti 1917., što je ubrzalo povlačenje Rusije iz Prvog svjetskog rata.
Alati za eskalaciju
Ako se odluči za eskalaciju sukoba, Putin bi mogao upotrijebiti kemijsko ili biološko oružje, a mogao bi se odlučiti i na uništavanje energetskih cjevovoda ili infrastrukture morskog dna ili bi pak mogao izvesti kibernetičke napade na financijske institucije Zapada.
Nuklearno oružje bi bio Putinov konačni potez. U govoru koji je održao 30. rujna , Putin je spomenuo Hirošimu i Nagasaki.
Kad bi Rusija upotrijebila taktičko nuklearno oružje u Ukrajini, Kijev se ne bi predao. Ukrajinci znaju da bi ruska okupacija njihovog teritorija bila jednaku izumiranju, a to nije bio slučaj s Japanom 1945. koji je u to vrijeme gubio rat. Rusija, koja je nuklearna sila, od kraja 2022. također gubi u ratu.
Nadalje, posljedice nuklearnog napada bile bi katastrofalne, a ne bi pomogle ni Rusima na bojištu. Uz to, Rusija bi tim potezom izazvala međunarodni gnjev. Trenutno tri zemlje nisu osudile rusku invaziju – Brazil, Kina i Indija, no niti jedna zemlja nije uistinu podržala Rusiju. Kineski predsjednik Xi Jinping se u studenom usprotivio nuklearnim prijetnjama, a ogluši li se Putin na to upozorenje, mogao bi ostati potpuno izoliran.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!