Tehnika geoinženjeringa osmišljena za smanjenje visokih temperatura u Kaliforniji mogla bi nenamjerno pojačati toplinske valove u Europi, upozorava studija koja modelira neželjene posljedice prilagodbe promjenjivoj klimi.
Rad pokazuje da ciljane intervencije za snižavanje temperatura u jednom području tijekom jedne sezone mogu donijeti privremenu korist nekim populacijama, ali to se mora odvagnuti s potencijalno negativnim nuspojavama u drugim dijelovima svijeta i promjenjivim stupnjevima učinkovitosti tijekom vremena.
Prema Guardianu, autori studije rekli su da su nalazi “zastrašujući” jer svijet ima malo ili nimalo propisa koji bi spriječili regionalnu primjenu tehnike, posvjetljivanja morskih oblaka, koja uključuje raspršivanje reflektirajućih aerosola (obično u obliku morske soli ili morski sprej) u stratokumulusne oblake iznad oceana kako bi reflektirao više sunčevog zračenja natrag u svemir.
Stručnjaci kažu da nedostatak kontrole znači da malo toga može spriječiti pojedine zemlje, gradove, tvrtke ili čak bogate pojedince da pokušaju promijeniti svoju lokalnu klimu, čak i ako je to na štetu ljudi koji žive drugdje, što potencijalno dovodi do sukoba oko intervencije.
Nedavni nagli porast globalnih temperatura potaknuo je neke istraživačke institucije i privatne organizacije da se uključe u geoinženjerska istraživanja koja su prije bila gotovo tabu tema.
U Australiji znanstvenici najmanje četiri godine testiraju strategije za posvjetljivanje morskih oblaka kako bi pokušali ohladiti Veliki koraljni greben i usporiti njegovo izbjeljivanje.
Ranije ove godine, znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu posuli su čestice morske soli po pilotskoj palubi otpisanog nosača zrakoplova USS Hornet, usidren u Alamedi u zaljevu San Francisca. Ovaj eksperiment zaustavila je lokalna vlast kako bi mogli procijeniti sadrži li sprej kemikalije koje bi mogle predstavljati zdravstveni rizik za ljude ili životinje u području zaljeva.
Novi dokument sugerira da bi posljedice mogle biti dalekosežnije i teže predvidljive. Objavljen u petak u časopisu Nature Climate Change, autori tvrde da su prvi koji su pokazali da se učinci prosvjetljivanja oblaka mogu smanjiti ili poništiti kako se klimatski uvjeti mijenjaju zbog već dramatičnih ljudskih utjecaja izgaranja fosilnih goriva i šuma.
Simulacija posvijetljivanja oblaka
Koristeći računalne modele klime Zemljinog sustava 2010. i 2050. godine, simulirali su utjecaj dviju operacija posvjetljivanja oblaka provedenih nad različitim regijama sjeveroistočnog Tihog oceana, jedne u suptropima blizu Kalifornije i jedne na srednjim geografskim širinama blizu Aljaske. Oba su dizajnirana za smanjenje rizika od ekstremne vrućine u ciljanoj regiji, zapadnoj obali SAD-a.
Suprotno intuiciji, udaljenija operacija imala je veći učinak jer je uključivala “telelinkove”, veze u klimatskom sustavu između geografski udaljenih dijelova svijeta.
Simulacija iz 2010. pokazala je da bi operacija u blizini Aljaske smanjila rizik od izlaganja opasnoj vrućini u ciljnoj regiji za 55 posto – što je ekvivalentno 22 milijuna ljudi-dana po ljetu – dok bi bliži suptropski test uzrokovao manje, ali još uvijek značajne dobitke od 16 posto.
Međutim, u simulacijama poremećenije klime 2050. godine, iste dvije operacije dale su vrlo različite rezultate jer je bilo manje oblaka, više bazne temperature i usporavanje Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (Amoc). Pod ovim uvjetima iz sredine stoljeća, operacija u blizini Aljaske imala bi drastično smanjen učinak na ublažavanje toplinskog stresa u zapadnom SAD-u, dok bi suptropska operacija pogurala temperature više – suprotno od željenog rezultata.
Posljedice izvan ciljanih regija također su bile izrazito različite između 2010. i 2050. Ranije simulacije sugerirale su da će Europa također biti ohlađena posvjetljivanjem morskih oblaka u sjevernom Pacifiku. Međutim, do 2050. lokalno hlađenje povećalo bi toplinski stres diljem svijeta, posebno u Europi, kao rezultat usporavanja Amocoa.
“Naša je studija vrlo specifična”, rekla je Jessica Wan, koja je dio istraživačkog tima pod vodstvom Scripps Instituta za oceanografiju UC San Diega. “To pokazuje da prosvjetljivanje morskih oblaka može biti vrlo učinkovito za zapadnu obalu SAD-a ako se učini sada, ali bi tamo moglo biti neučinkovito u budućnosti i moglo bi uzrokovati toplinske valove u Europi.”
Rekla je da bi rezultati trebali zabrinuti kreatore politike i potaknuti ih da uspostave strukture upravljanja i smjernice za transparentnost, ne samo globalno, već i regionalno.
“Trenutno ne postoji stvarno upravljanje solarnim geoinženjeringom. To je užasno. Znanost i politike treba razvijati zajedno”, rekla je. “Ne želimo biti u situaciji u kojoj je jedna regija prisiljena raditi geoinženjering kako bi se borila protiv onoga što je ostatak svijeta učinio da odgovori na suše i toplinske valove.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare