U noći tijekom ponedjeljka oštećen je komunikacijski kabel kod otoka Öland između Finske i Njemačke baš kao što je nedugo prije oštećen još jedan između Švedske i Litve kod obale Gotlanda. Jedan kabel, makar je i to teško povjerovati, ipak može biti slučajnost. Ali dva?
Ne jedan, nego dva komunikacijska kabla oštećena su na dnu Baltičkog mora dok je iznad njih bio kineski brod s ruskim kapetanom. Teško je povjerovati u slučajnost. Ali što učiniti?
Podmorski komunikacijski kabel Cinia C-Lion 1 koji povezuje Helsinki u Finskoj s Rostockom u Njemačkoj, udaljenim oko 1200 kilometara na dnu Baltičkog mora, ne izgleda impozantno. Riječ je o kabelu debljine otprilike poput vatrogasnog crijeva, u kojem se nalazi osam parova staklenih vlakana visoke propusnosti, zaštićenih čeličnim premazom i očito je – vodootporan, piše Deutsche Welle.
U noći tijekom ponedjeljka oštećen je kod otoka Öland, baš kao što je nedugo prije oštećen još jedan komunikacijski kabel između Švedske i Litve kod obale Gotlanda.
Jedan kabel, makar je i to teško povjerovati, ipak može biti slučajnost. Ali dva?
Tim više što je isti kineski teretni brod s ruskim kapetanom prošao točno iznad mjesta oštećenja, objavili su švedski mediji pozivajući se na javno dostupne podatke švedske mornarice. A taj se brod ionako čudno ponašao: današnji brodovi preko određene tonaže moraju imati uređaj koji drugima na otvorenom moru javlja njihov položaj, brzinu i kurs. To ima i taj kineski teretni brod, ali je kapetan opetovano gasio taj uređaj.
“Slučajno” vukao sidro 100 milja
No prošla su vremena u Baltičkom moru kada bi takav “poremećaj” možda i prošao nezapaženo, stoga su mornarice okolnih zemalja obratile pažnju na taj brod. Zapravo se još uvijek nalazi na otvorenom moru, usidren između Švedske i Danske, ali danska mornarica ne može učiniti ništa osim pažljivo pratiti što se događa na tom brodu. S obzirom na današnju tehnologiju, vjerojatno ne samo dalekozor.
To nije prvi incident te vrste u Baltičkom moru, objašnjava Moritz Brake, stručnjak za pomorsku sigurnost u Centru za napredne sigurnosne, strateške i integracijske studije (CASSIS) na Sveučilištu u Bonnu.
7. listopada prošle godine oštećena su dva komunikacijska kabela i podmorski plinovod Baltic Connector, a krivac je kontejnerski brod, doduše pod zastavom Hong Konga, koji je “slučajno” sidrom oštetio tu infrastrukturu.
Brake ne vjeruje da na cijelom svijetu postoji kapetan kojem bi se takvo što dogodilo “slučajno”:
“Sidro je vuklo brod po morskom dnu oko 180 kilometara. Jednostavno ne može biti nesreće u kojoj nitko nije primijetio da se događa.”
Povrh toga, taj je kontejnerski brod plovio u društvu ruskog, takozvanog “istraživačkog” broda, a sumnji doprinosi i taj datum: Naime, 7. listopada je rođen Vladimir Putin.
Sve je to jednostavno previše slučajnosti odjednom, smatra stručnjak za sigurnost.
Šteta zapravo i nije tako velika, ali…
Tajne službe zapadnih zemalja odavno su nemirne zbog tih ruskih “istraživačkih” brodova: dno Baltičkog mora odavno je poznato, a ruski “istraživači” vrlo se često nađu upravo nad mjestima gdje prolaze infrastrukturne linije između Skandinavije i kontinentalne Europe.
Teoretski, to su međunarodne vode, a posebno su se zemlje oko Baltičkog mora – a time i Rusija – odavno obvezale jamčiti nesmetanu plovidbu svima.
U slučaju komunikacijskog kabela C-Lion 1 zapravo nije bilo potrebno špijuniranje i istraživanje: njegova točna lokacija javno je dostupna na internetu, tim više što je velikim dijelom ležao paralelno s uništenim plinovodom Sjeverni tok. Ali baš kao i u slučaju Sjevernog toka, saznanja postoje, ali sve o tom preusmjeravanju nikada nije do kraja otkriveno.
Dapače, ni s ova dva uništena komunikacijska kabela šteta nije osobito velika, kaže Brake.
“U svakom slučaju, bilo je 100, 150 slučajeva u svijetu u kojima su se kablovi oštetili. Zato je ova infrastruktura zaista prava ‘mreža. Ako jedno vlakno pukne, sve se prenosi okolo. No to nije problem, korisnici to neće ni primijetiti”, dodaje.
Ipak, to je kritična infrastruktura i više od 90% komunikacija odvija se preko podmorskih kabela.
Ako se namjerno gađaju čvorišta kao što je ovdje bio slučaj kada su dva kabela oštećena u kratkom vremenu, sljedeći put bi moglo biti oštećeno još više kabela i tada bi brzo moglo doći do problema, smatra Brake.
Bitnija je poruka od štete
Brake također ističe da takva sabotaža utječe na gospodarstvo jer će investitori teže davati novac za podvodnu infrastrukturu koja bi mogla biti uništena. I to se već događa, kaže stručnjak iz CASSIS-a: “Švedska vlada je već otkazala nekoliko projekata vjetroelektrana na moru jer se ne može jamčiti njihova sigurnost.”
Isto tako, čak i ako je šteta ograničena, puno je važnija poruka koja se šalje Zapadu: „Postoji sve tjesnija suradnja Kine, Rusije, ali i Irana i Sjeverne Koreje. Već duže vrijeme postoji globalna akcija protiv interesa Zapada. I to drastičnim sredstvima, što smo sada vidjeli i u ovim slučajevima”.
Pitanje je: kako reagirati u takvom slučaju?
“Zaustavljanjem broda? Angažiranjem NATO-a? Koje se informacije dijele? Protivnik sigurno testira naše metode u takvim incidentima”, kaže Brake.
Zapad se navikao na mir
S druge strane, Zapad se možda previše navikao na mirna vremena: dalekovod za prijenos informacija dug 1200 kilometara bilo bi teško nadzirati i zaštititi čak i na kopnu, a ispod mora to bi bilo apsolutno nemoguće.
Tri četvrtine našeg planeta nalazi se pod morem, a na morskom dnu leži više od 500 glavnih – ne računajući male – komunikacijskih arterija ukupne duljine dovoljne da oko Zemlje omotaju 30 puta.
Bilo da se radi o komunikacijskim kabelima, plinovodima ili naftovodima, čak je i potpunu sigurnost plovidbe nemoguće jamčiti i osigurati, kaže Moritz Brake: “A neprijatelj može izabrati samo jedno mjesto za udar, dok mi moramo braniti i nadzirati cijelu mrežu .”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare