Nakon izbora za Europski parlament oči Europljana uprte su u Francusku gdje je u nedjelju održan prvi krug izvanrednih parlamentarnih izbora.
Podsjetimo, francuski predsjednik Emmanuel Macron raspisao je prijevremene izbore u noći europskih izbora nakon što je njegov liberalni savez Ensemble (Zajedno) na njima pretrpio težak poraz od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), stranke proistekle iz nekadašnjeg Nacionalnog fronta koju predvodi 28-godišnji Jordan Bardella, a praktički je i dalje vodi donedavna čelnica Marine Le Pen, inače bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Parlamentrani izbori u Francuskoj su dvokružni, na njima se bira ukupno 577 zastupnika i uoči drugog kruga u nedjelju 7. srpnja, Nacionalno okupljanje osiguralo je pobjedu, ali ne i apsolutnu većinu u parlamentu. Macronov savez opet je pretrpio težak poraz i u drugom krugu ne može samostalno do pobjede izuzev u širokoj i šarolikoj koaliciji nasuprot Nacionalnom okupljanju. Macron je već pozvao na veliko republikansko okupljanje.
“Macron nije ponudio svoga nasljednika”
Nakon prvog izbornog kruga koji je obilježio (ne)očekivano težak poraz Macronovih liberala i uoči drugog kruga u kojemu se očekuje okupljanje široke fronte naspram Nacionalnog okupljanja, vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića pitali smo je li Macron pogriješio kada je pomalo hirovito raspisao izbore odmah nakon poraza na europskim izborima ili bi ga poraz od radikalne desnice kad-tad dočekao?
“Kao strateški potez to nije bila loša odluka jer je Macron time pozvao na još veću polarizaciju ionako polariziranog stanja u Francuskoj. Pokazala je to i velika izlaznost birača u prvom krugu. Macronov je problem u tome što na izborima nije imao za ponuditi ikoga koga bi se moglo smatrati njegovim nasljednikom. Da ne govorimo o tome da su upravo njegove politike izazvale ovakvo političko stanje u Francuskoj. Sjetimo se mirovinske reforme, prosvjeda “žutih prsluka” i koječega drugog. Socioekonomsko stanje prvenstveno je djelovalo na razultat prvog kruga izbora. Osim toga, Macronova stranka sada je praktički stranka bez lidera”, kazao je Avdagić.
Okupljanje prije drugog kruga izbora
Međutim, poraz koalicije Zajedno još uvijek ne znači i pobjedu Nacionalnog okupljanja. Drugi izborni krug presudan je na parlamentarnim izborima (u prvom je izabrano tek sedamdesetak od ukupno 577 zastupnika Narodne skupštine, nap.a.) budući da će se sada okupljati nove koalicije i vjerojatno dogoditi povlačenja nekih kandidata iz utrke kako bi sraz u drugom krugu bio “jedan na jedan”.
“Sada će ključno pitanje biti koliko građani imaju povjerenje u Nacionalno okupljanje da ta stranka doista može voditi Francusku. Ne samo voditi, nego je i drugačije voditi. S druge strane, pitanje je koliko birače građanskog centra i ljevice uopće plaši mogućnosti dolaska te stranke na vlast”, smatra Avdagić.
Što se samoga Macrona tiče, on ostaje na predsjedničkoj dužnosti. Drugi petogodišnji mandat osvojio je na predsjedničkim izborima u travnju 2022. godine. Avdagić napominje da će on i dalje zastupati Francusku u Europskom vijeću i na samitima NATO-a.
“Vanjska politika ostaje u njegovim rukama. No migracijska politika, primjerice, bit će u rukama vlade, a Macron će tu politiku zastupati u Europskom vijeću. Bit će to vrlo zanimljivo za vidjeti”, smatra Avdagić.
Uloge lidera često se preuveličavaju
Hoće li se to odraziti na Macronovu poziciju moći jer je on, nakon odlaska Angele Merkel u mirovinu, praktički postao neformalni lider Europske unije. Avdagić kaže da se predodžba te liderske uloge često preuveličava.
“Svi uvijek govore i o američkom predsjedniku kao lideru kolektivnog Zapada, ali on je i dalje prije svega američki predsjednik i to mu je jedina funkcija. Tako je i s Macronom. Mislim da se u tom smislu neke stvari predimenzioniraju. Veći problem vidim u kadrovskom deficitu, u nedostatku novih, mladih liderskih snaga na Zapadu. Taj problem se vikdi od nacionalnih parlamenata do Europskog parlamenta”, ističe.
“Kampanja je jedno, vođenje države posve drugo”
Pokazalo se u nizu slučajeva da stranke radikalne desnice dolaskom na vlast ublaže i politiku i retoriku. Vidjelo se to ponajbolje na primjeru aktualne talijanske premijerke Giorgije Meloni i njene stranke Braća Italije koji su na vlasti značajno ublažili stavove i približili se političkom mainstreamu. Avdagića smo pitali bi li se slično dogodilo i s Nacionalnim okupljanjem u Francuskoj.
“Predizborna kampanja je jedno, a vođenje države nešto posve drugo. Iako u ovom slučaju, za razliku od Meloni, postoji jedno veliko i važno “ali”. A to je da veze Marine Le Pen s Rusijom i Putinom nisu proizašle ni iz kakvih teorija zavjera, nego su već dobro poznata stvar. U tome je razlika. No, pitanje je kako bi se oni ponašali na vlasti budući da je jasno rečeno da Marine Le Pen neće biti premijerka. Novi lider te stranke (Bardella) možda ima drugačiju političku viziju od nje, no to tek ostaje za vidjeti”, kazao je Avdagić.
Na kraju je napomenuo da kakvi god bili rezultati izbora u Francuskoj, bit će to izraz demokracije, odnosno želje tamošnjih građana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!