Litavski parlament u utorak je odobrio masovno pritvaranje migranata i ograničio njihovo pravo na žalbu, što je potez kojim se želi odvratiti visok broj ljudi koji prelazi granicu Bjelorusije s Litvom ali je odmah izazvao kritike udruga za ljudska prava.
Osamdeset i četiri zastupnika dala su potporu nacrtu zakona, dok je jedan bio protiv a pet suzdržanih.
Parlamentarno zeleno svjetlo izazvalo je kritike Crvenog križa i drugih nevladinih organizacija koje su rekle da time Litva krši međunarodne obveze i prava migranata.
Litavski i europski dužnosnici optužili su Bjelorusiju da koristi ilegalne migrante kao političko oružje za vršenje pritiska na EU, zbog sankcija koje je blok uveo Minsku.
Više od 1700 ljudi ušlo je u Litvu iz Bjelorusije ove godine, uključivo samo u srpnju njih 1100.
Premijerka Ingrida Simonyte rekla je da će nova politika spriječiti migrante da ilegalno dolaze u EU kamo njih puno posljednijh godina želi ući u potrazi za boljim životom.
Namjera zakona je “poslati poruku Iračanima i drugima da ovo nije odgovarajuća ruta, uvjeti ovdje neće biti dobri”, rekla je ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite.
Ona je naglasila da ti migranti nisu pravi “tražitelji azila” već “oruđe protiv Litve” bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka koji je obećao odmazdu za sankcije EU-a uvedene nakon njegovog nasilnog zaustavljanja uličnih prosvjeda.
Novi zakon među ostalim zabranjuje puštanje migranata iz pritvora šest mjeseci nakon dolaska, te ograničava njihovo pravo na žalbu u slučaju odbacivanja zahtjeva. Oni mogu biti deportirani dok se razmatra njihova žalba. Ukida im se većina prava poput prava na prevoditelja ili na informacije o statusu njihovog procesa.
“Zakon je potencijalno kršenje ljudskih prava i on nije u skladu s europskim direktivama”, rekao je direktor litavskog programa Crvenog križa Egle Samuchovaite.
Mala baltička zemlja od 2,8 milijuna stanovnika navikla je na manje od 100 ilegalnih migranata godišnje i pokušava riješiti najnoviji val.+
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!