Makroekonomist Goran Šaravanja u N1 Newsroomu komentirao je sankcije Rusiji i posljedice koje ostavljaju na tvrtke koje posluju u Hrvatskoj te inflaciju koja je na najvišim razinama od kolovoza 2008. godine.
“Mislim da je brzina i složnost Zapada u donošenju sankcija svakoga iznenadila. Imate 27 članica koje kada se dogovore, puno je čvršće nego kada jedna osoba donese odluku. Siguran sam da su su Rusi iznenađeni. Vidimo da je SAD objavio da su Rusi tražili pomoć Kine, a to vam govori da je učinak sankcija vrlo snažan. Imamo također najavu da Rusi planiraju prodati zlato, ali po diskontu od 20 posto, što opet govori o učinku sankcije. Isto tako naftu prodaju po diskontu”, pojasnio je Šaravanja.
Dodao je i da će ruska proizvodnja nafte svakako pasti zbog odlaska tehničkog znanja koje dolazi sa Zapada.
Na pitanje koliku štetu mogu pretrpjeti kompanije zbog najave Vladimira Putina da će nacionalizirati tvrtke koje su se povukle iz Rusije te da će ona nastaviti raditi, Šaravanja odgovara da tko god se svrstao uz Zapad, trebao bi odmah svoja ulaganje u Rusiji otpisati.
Smatra da u Hrvatskoj nitko ne razmišlja o zaplijeni tvrtke Đuro Đaković TEP koja se zbog ruskog vlasništva našla pod ozbiljnim teretom sankcija.
“Mi govorimo o ruskoj reakciji u kojoj se govori o nacionalizaciji, to se sigurno neće dogoditi u EU. Ne želite donijeti odluku koja će vam toliko narušiti investicijsku klimu”, rekao je makroekonomist.
Ukazao je i da je ministar Zdravko Marić daleko konkretniji ovih dana, što upućuje da se u razgovorima u Bruxellesu dolazi do nekih rješenja.
“Postupak prodaje Đ.Đ. TEP-a se odvija, a dobre kompanije poput ove će pronaći kupca. Ono što je najveći problem je kako platiti vlasniku koji je pod sankcijama. Možemo smisliti mehanizam da se vlasniku plati, ali da ne može raspolagati s tim sredstvima dok je pod sankcijama”, pojasnio je.
Siguran je da će se rješenje naći i za hotelsko poduzeće Jadranka.
“Mislim da radnici obje ove tvrtke ne trebaju strahovati”, dodao je.
Što se tiče poslovanja Fortenova Grupe, rekao je da je kod tih vrlo često kompliciranih korporativnih struktura bitno dokazati vezu između stvarnog vlasnika i domaće podružnice.
“Kako je to postavljeno, koliko je komplicirano, to ćemo vidjeti”, kazao je.
Šaravanja očekuje da tko god bude prodavao tvrtke jer mora zbog sankcija, prodavat će ih po diskontu.
Inflacija
Iako je inflacija na razinama krize iz 2008. godine, smatra da situacija trenutno nije ista kao tada. Pojašnjava da je sadašnja posljedica poremećaja opskrbe koju su izazvali pandemija i rat u Ukrajini. Ističe da inflacija trenutno pokazuje rast cijena energetike, a tek kasnije se očekuje inflacija hrane.
“Ukoliko to dođe do smanjenja potražnje i inflacija će pasti”, dodaje Šaravanja.
Ukazuje i da isto povećanje cijene hrane u Hrvatskoj i Sloveniji ima duplo manji učinak nego u BiH, Makedoniji, Crnoj Gori…
“Jako je bitno apostrofirati kada je riječ o žitu da mi u Hrvatskoj proizvodimo duplo više nego nam je potrebno. To nije bio slučaj 2008. godine”, rekao je.
Komentirao je i činjenicu da su proizvođači više motivirani izvoziti hranu nego ju prodavati na domaćem tržištu.
“Ne strahujem da će sve otići u izvoz i da ovdje neće ostati dovoljno da bismo mogli uredno živjeti”, rekao je.
Smatra da ova inflacija neće potrajati godinama.
“Prije nego što je rat počeo ja sam imao procjenu 4,5 posto za prosječnu inflaciju u Hrvatskoj. To će sada svakako bit više zbog rata u Ukrajini, odnosno porasta cijena energenata i hrane. Mislim da će biti niža što se dalje mičemo od 2022. godine. Ne očekujem da ćemo u idućim godinama imati stope inflacije blizu 6 posto”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!