Planet Zemlja od danas i službeno ima 8-milijarditog stanovnika. Od druge milijarde, koja je dostignuta 1928. godine, pa do današnjih osam milijardi nije prošlo ni punih sto godina. A rast sa sedam na osam milijardi je trajao samo jedanaest godina. Je li to razlog za slavlje ili zabrinutost?

“5-milijarditom stanovniku su ostale te neke traume i on se ne pojavljuje u medijima. Za razliku od njega, ja nemam tih problema”, rekao je 6-milijarditi stanovnik Adnan Mević, dok je Matej Gašpar, 5-milijarditi stanovnik Zemlje, inače Zagrepčanin, rekao: “Nisam zainteresiran za to. Ja se već godinama, ako ne i 10 plus godina ne želim eksponirati niti išta slično, bježim i od novina i TV-a. Definitivno se ne smatram javnom osobom i uzimam si za pravo da to sve ostavim sa strane u sferi nekog spomena na televiziji”.

Broj stanovnika otvara dilemu; razlog za slavlje ili zabrinutost?

“Procjena za Europu je da će Europa do kraja stoljeća izgubiti skoro 90 milijuna stanovnika, a procjena za Afriku da će narasti na 3,5 milijardi stanovnika. Takva će disproporcija zasigurno izazvati velike migracije”, rekao je demograf Stjepan Šterc.

Najproblematičnija područja mogla bi biti Indija, Pakistan, Bangladeš i Indonezija, ističe profesor Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnost.

“Energetske krize i krize oko hrane će potaknuti prisilne migracije. Ako se nastavi trend radikalnih klimatskih promjena imat ćemo pojavu novog tipa migranata to su klimatski migranti”, rekao je.

Europa pak bilježi demografski pad. Stručnjaci kažu, resursa ima ali treba ih pravedno raspodijeliti. Hrana bi uz vodu mogla predstavljati najveći problem. Milijardu tona hrane se baci svake godine, dok istovremeno svakih 11 minuta jedna osoba umre od gladi. Poljoprivreda je zato bitnija nego ikad.

“Danas se radi povrće mijenjanjem genetske strukture da ono uopće ne mora vidjeti zemlju. Nije jeftino, ali nije postalo ni preskupo, preskupo je kad odeš i kupiš Coca Colu koju platiš 20 kuna”, rekao je OPG-ovac Senad Hujić.

Broj stanovnika i ljudski utjecaj najviše se osjeti na klimi. Globalno zatopljenje, efekt staklenika te podizanje razine mora i temperature na Zemlji samo su neke od posljedica.

“Imamo ekstremne suše, glad, manjak pitke vode, imamo smrt uzrokovanu toplinskim valovima, koji sve dulje traju i sve su intenzivniji, imamo ratove oko prirodnih resursa, šumske požare koji postaju mega požari”, rekla je meteorologinja Tea Blažević.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.