U Brazilu su šumski požari prohujali preko Pantanala, područje bogato životom sastavljenom od labirinta rijeka, šuma i močvara koje se prostire na 176 tisuća četvornih kilometara.
Šumski požari pustoše brazilski Pantanal, najveću svjetsku tropsku močvaru i jedno od najvažnijih utočišta bioraznolikosti na planetu.
A požari, najgori zabilježeni otkako je Brazil počeo pratiti požare 1998. godine, za žrtve uzimaju životinje, uključujući rizične vrste na čijoj su zaštiti znanstvenici radili desetljećima.
“Gledamo kako biološka raznolikost Pantanala nestaje u pepelu”, rekao je Gustavo Figueirôa, biolog koji radi za neprofitnu organizaciju SOS Pantanal.
Oko 80 posto ovog ogromnog područja nalazi se u Brazilu, a ostatak u Boliviji i Paragvaju.
Močvarno područje pogođeno sušama
Obično poplavljen veći dio godine, Pantanal je posljednjih godina bio isušen zbog niza jakih suša koje su znanstvenici povezali s krčenjem šuma i klimatskim promjenama.
Od početka godine šumski požari spalili su više od 18 tisuća četvornih kilometara što je područje veličine New Jerseyja, u brazilskom dijelu Pantanala, prenosi New York Times. To je četvrtina površina Hrvatske.
Močvare, čiji su dijelovi na UNESCO-vom popisu baštine zbog svoje bogate biološke raznolikosti, dom su najveće papige na svijetu, najvećeg broja kajmana i ugroženih divljih životinja poput goleme vidre.
U njima također žive životinje koje su evoluirale na različite načine od drugih u njihovoj vrsti, poput većih jaguara koji rone u poplavljene ravnice kako bi lovili hranu.
Gotovo 5000 vrsta
Istraživači su izbrojali najmanje 4700 biljnih i životinjskih vrsta u Pantanalu, iako kažu da još mnogo toga znanstvenici tek trebaju otkriti.
“Ima toliko toga što još uvijek ne znamo”, rekla je Luciana Leite, biologinja i aktivistica za klimatske kampanje za Zakladu za okolišnu pravdu. “To je tako posebna regija.”
Ali šumski požari, potaknuti jakim vjetrovima i visokim temperaturama, prijete ovom prirodnom laboratoriju, ubijajući goleme mravojede, nizinske tapire, močvarne jelene, zumbulske ara i kajmane.
Stradali čak i jaguari
Vatra je zahvatila čak i jaguare, inače dovoljno spretne da izbjegnu većinu opasnosti. Troje je pronađeno mrtvo od izbijanja požara, dok je četvero spašeno i izliječeni su od opeklina.
“Ako je jaguar – životinja koja trči, penje se, pliva – pogođen u ovoj mjeri, kakve šanse imaju sporije životinje?” rekao je Enderson Barreto, veterinar i direktor Response Group for Animals in Disasters, volonterske organizacije koja radi u Pantanalu.
Jaguari su navedeni kao ranjiva vrsta u Brazilu, koji je dom oko polovice svjetske populacije ove životinje. Sada se požari približavaju rezervatu koji je dom jaguara s najvećom gustoćom na svijetu (četiri do osam životinja na svakih 40 četvornih milja), a stručnjaci strahuju da bi broj smrtnih slučajeva jaguara i mnogih drugih životinja mogao rasti.
“Stvarno smo nervozni gledajući kako se ovo odvija”, rekao je Barreto, koji radi na prvim linijama spašavanja unutar Pantanala. “Ne izgleda dobro.”
2020. stradalo 17 milijuna životinja
Znanstvenici kažu da je prerano govoriti o tome koliko životinja umire u požarima, budući da mnoge stradaju u udaljenim regijama do kojih spasioci ne mogu doći. Ali strahuju da bi brojka mogla biti veća od požara koji su poharali regiju 2020. godine, usmrtivši oko 17 milijuna životinja i spalivši gotovo jednu trećinu Pantanala u Brazilu.
“Ne samo da svjedočimo ponavljanju tragedije”, rekao je dr. Leite, “” Nego situaciji koja je mnogo gora.”
Jedna od stradalih životnja zvala se Gaia i igrala je ključnu ulogu u novonastaloj industriji ekoturizma u Pantanalu. Društvena i razigrana Gaia, pjegavi jaguar od 130 kilograma, nije se ustručavala kamioneta koji su prevozili turiste iz obližnjeg rezervata. Postala je lokalna slavna osoba među ljubiteljima divljih životinja.
No kad su se dodatno razbuktali požari u kolovozu, Gaia nije imala vremena za bijeg.
Vijest je uzdrmala Figueiroa, koji je pratio ženku jaguara i njezinu braću i sestre dok su još bili mladunci. “Bilo je to jedno od najljepših scena u mom životu”, rekao je.
“Kada sam vidio kako Gaia gori, pretvorena u ugljen, mogao sam samo zamisliti bol koju je morala osjetiti,” dodao je gospodin Figueiroa. “Bio je to osjećaj frustracije, očaja i bespomoćnosti.”
U požarima su također stradala najmanje tri divovska mravojeda, sisavca poznata po svojoj prepoznatljivoj dugoj njušci i dva metra dugom jeziku, kojim grabe kukce.
Mravojed, vrsta za koju se vjeruje da je evoluirala tijekom milijuna godina, prijeti izumiranje u Brazilu, a njegova se populacija smanjila za 40 posto tijekom posljednja dva desetljeća, rekla je Flávia Miranda, predsjednica Instituta Tamanduá, neprofitne organizacije koja radi na zaštiti mravojeda.
“Gubimo evolucijsku priču”
Gubitkom ovih životinja,” rekla je Miranda, “gubimo evolucijsku priču koja još nije u potpunosti ispričana.”
Plamen od požara dosegao je krošnje drveća i spržio 80 posto ključnog područja za gniježđenje zumbulskih ara, velikih, svijetloplavih papiga koje zaštitnici prirode smatraju ranjivima i čija populacija također opada.
Požari su također prekinuli prehrambene lance, ostavljajući iza sebe neplodan krajolik lišen vode i osnovnih izvora hrane, poput biljaka, insekata i manjih životinja, piše New York Times.
Požari barem do listopada…
Stručnjaci misle da će šumski požari trajati barem do listopada, kada bi očekivana kišna sezona mogla donijeti olakšanje. Plamen pojačava pritisak na ekosustav koji je već opterećen neuobičajeno čestim požarima posljednjih godina, bacajući sumnju na to može li se u potpunosti oporaviti.
Ako se to ne dogodi, bezbroj vrsta bi moglo izgubiti svoja posljednja utočišta u Južnoj Americi, uključujući nizinskog tapira, prema Patriciji Medici, biologinji i konzervatorici koja proučava ovu vrstu. “U Pantanalu”, objasnila je, “tapir je u raju.”
Za znanstvenike poput dr. Leitea, koji su velik dio svog života posvetili zaštiti osjetljivih divljih životinja u ovoj regiji, budućnost izgleda mračno. Pita se, rekla je, hoće li Pantanal, rijedak bastion prirode gdje ljudi još uvijek mogu svjedočiti izobilju divljih životinja, ostati netaknut za sljedeću generaciju.
“Ne znam hoće li moj sin imati privilegiju pogledati jaguara u oči, kao ja toliko puta”, rekla je Leite, brišući suze. “Gubimo ovo stvarno čarobno mjesto.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
#related-news_1
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!