Nakon što je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, ovog utorka posjetila Tajvan, Kina je otkrila planove za dosad neviđene vojne vježbe u blizini tog otoka, što je izazvalo zabrinutost oko moguće krize u tjesnacu.
Pelosi je posjetila ovaj otok tijekom svoje turneje Azijom, usprkos seriji prijetnji iz Pekinga koji Tajvan vidi kao vlastitu odcijepljenu provinciju, piše britanski Guardian. Iz Pekinga je stiglo upozorenje da Kina taj posjet smatra ozbiljnom provokacijom. I dok se napetost u tjesnacu zakuhava, nameću se dva pitanja: koji su kineski ulozi u cijeloj priči i koliko zabrinuti bismo trebali biti?
Reakcija Kine na posjet
Kineska vojska najavila je zajedničke zračne i pomorske vježbe u blizini Tajvana, kao i testno lansiranje konvencionalnih projektila u moru istočno od Tajvana. Prema riječima kineskih državnih medija, tri od šest vježbi odvit će se dijelom u moru koje Tajvan smatra svojim teritorijem. Prije vježbi, koje bi trebale početi u četvrtak, iz Tajvana je rečeno da je u njegovu zračnu obrambenu zonu ušlo 27 kineskih ratnih zrakoplova.
Tajvan nikada nije bio dio Kine i tvrdi da je već suverena nacija koja nema potrebu posebno proglašavati svoju neovisnost. Žele zadržati sigurnost statusa quo i ne žele konflikt, ali kažu da su se spremni braniti.
Iz tamošnjeg ministarstva obrane planirane kineske vježbe nazvali su zračnom i pomorskom blokadom Tajvana.
VEZANE VIJESTI
„Ovo je velika stvar, pošto je blokada zakonski čin rata,” upozorava stručnjak za indopacifičku obrambenu politiku, Blake Herzinger. „Mislim da Tajvan mora dobiti upozorenje da sada nije vrijeme za daljnje eskalacije.”
Ovaj tjedan, Tajvan je također pogodio niz cyber-napada, iako još uvijek nije jasno tko je za njih odgovoran. Kina, koja je najveći trgovinski partner Tajvana, djelomično je zaustavila uvoz s otoka.
Koliko su kineske vojne vježbe zabrinjavajuće?
Vježbe u kojima se koristi pravo streljivo test su sposobnosti vojske da obavlja misije u uvjetima najsličnijima pravom ratu. U ovom slučaju, osmišljene su da jasno pokažu razinu sile koju bi Kina mogla sručiti na Tajvan, ako bi Peking odlučio preuzeti kontrolu nad otokom.
Stručnjaci su složni da ni Kina ni SAD ne žele da ova napetost preraste u rat.
Prema riječima Justina Bassija, izvršnog direktora Australskog instituta za stratešku politiku, kineske vojne vježbe vjerojatno će biti osmišljene da se izbjegne eskalacija SAD-a.
Herzinger kaže da je SAD vrlo pažljivo izbjegavao izraziti podršku neovisnosti Tajvana pošto je to „krajnja granica” za Kinu.
„U odnosima s Tajvanom, SAD je uvijek pažljivo održavao balans između podrške, ali bez davanja ohrabrenja da Tajvan poduzme korake koji bi mogli izazvati veći konflikt,” govori Herzinger.
Amanda Hsiao, viša analitičarka za Kinu za nevladinu organizaciju Crisis Group, govori da kineska vojna eskalacija nije neočekivan odgovor, koliko god bio zabrinjavajuć.
„Peking očito pokušava izraziti snažno negodovanje zbog posjeta Pelosi,” kaže. „To znači da vojni odgovor koji sada odabere mora biti vidno jači od vojnih aktivnosti koje je dosad obavljao oko Tajvana, a ta granica je vrlo visoka.”
„Mislim da je namjera vojnih vježbi najvjerojatnije pokazivanje vojne snage,” dodaje.
Kineske novine Global Times u srijedu su objavile kako je cilj vježbi pokazati da je kineska vojska „sposobna blokirati cijeli otok.”
Je li situacija ikad prije bila ovako napeta?
Već se dogodilo nekoliko kriza u tajvanskom tjesnacu, posljednja 1995. godine. Taj incident, poznat pod nazivom Treća kriza u tajvanskom tjesnacu, dogodio se nakon što je Tajvan najavio da će održati prve demokratske izbore. Kina je pokazala svoju vojnu moć mjesecima održavajući vojne vježbe, koje su uključivale ispaljivanje projektila 50-ak kilometara od tajvanskih luka.
I dok postoji jasna povijest iskazivanja vojne snage u tom tjesnacu, Hsiao kaže da se čini kako će se testiranje projektila koje Kina planira kao reakciju na posjet američke državne dužnosnice ovaj put odvijati bliže otoku.
Što je na kocki za kineskog vođu Xi Jinpinga?
Otkad je došao na vlast 2012., Xi jasno daje do znanja da mu je ujedinjenje s Tajvanom visoko na listi prioriteta. Ipak, neki stručnjaci kažu da je reakcija na posjet Nancy Pelosi podjednako rezultat želje za pokazivanjem moći i rješavanjem unutarnjih problema. Kontinentalna Kina opterećena je velikom krizom nekretnina koja je dovela i do prosvjeda, a zemlju je pogodio i ekonomski pad izazvan strogim mjerama za suzbijanje Covida i neprestanim lockdownima.
„Posjet Nancy Pelosi mogla bi biti prilika da Xi Jinping skrene pozornost s problema kod kuće i fokusira se prema van,” kaže Jennifer Hsu, istraživačica pri australskom Lowry institutu.
Stručnjakinja za kinesku vanjsku politiku na Sveučilištu Deakin, Jade Guan, tvrdi da je na postupke kineskog vođe, kojima želi pokazati čvrstoću prema Tajvanu i suprotstavljanje SAD-u, vjerojatno utjecao 20. državni kongres, sastanak koji se u Kini odvija svakih pet godina, a tijekom kojeg se najavljuju promjene u vodstvu.
„Xi se želi prikazati kao zaštitnik suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine, a Tajvan je središnji dio tog narativa,” kaže Guan. „Xijeva administracija ne može si priuštiti da ispadne slaba uoči kongresa.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!