Za manje od dva mjeseca Amerika bira između Donalda Trumpa i Kamale Harris. Izbori, koji ce odlučiti smjer u kojem će ići, ne samo SAD, već i ostatak svijeta, nepredvidivi su. O njihovoj važnosti i strateškim smjernicama američke vanjske politike, kao i odnosima s Hrvatskom u okolnostima rastućih prijetnji za demokraciju, Mila Moralić razgovarala je s američkom veleposlanicom u Hrvatskoj Nathalie Rayes. Razgovor pogledajte u našem programu.
Razgovor vodimo 11. rujna, datum je to od kojeg jeza i dalje hvata sve Amerikance, ali i mnoge ljude diljem svijeta. Za početak, koja su vaša sjećanja na taj dan prije 23 godine?
Imam osjećaj kao da je bilo jučer. Znate, naša je zemlja bila napadnuta. U to sam vrijeme radila kao zamjenica šefa ureda gradonačelnika Los Angelesa. Dobila sam poziv u 5.46 ili 5.47 ujutro, prijateljica mi je rekla da smjesta moram doći u zgradu gradske uprave. Upitala sam što se događa, a ona mi je rekla da su Blizanci napadnuti. “Luda si, zacijelo se šališ”, rekoh. A onda sam upalila CNN i vidjela što se zbiva. Smjesta sam obukla čizme, traperice i majicu i otišla u zgradu gradske uprave, jer, ako se sjećate, oni su avioni išli za Los Angeles. Nismo znali koliko je aviona u zraku ni što će se dogoditi, bili smo napadnuti. Kao zamjenici šefa ureda gradonačelnika L. A.-a prioritet mi je bila sigurnost svih naših građana, morali smo se pobrinuti da su na sigurnom.
Da, nevjerojatno je da se to dogodilo prije 23 godine. Kao što ste rekli, čini se kao da je bilo jučer. Manje od dva mjeseca nas dijele od američkih predsjedničkih izbora. Sinoć je održana debata s visokim ulozima za oboje kandidata. Znam da kao veleposlanica ne možete previše u političke detalje, ali prema vašem mišljenju, što su jučer bile glavne poruke za gledatelje u Americi i ostatku svijeta?
Mislim da je to važno pitanje, svi izbori sa sobom nose visoke uloge, osobito predsjednički izbori u SAD-u. Kao predstavnica SAD-a u Hrvatskoj želim da svi iziđu na izbore. U veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu pomažemo ljudima da se registriraju i glasaju. Zapravo, moram vam ispričati jednu priču. Kao što znate, u Hrvatskoj živi 14.000 Amerikanaca. U posljednja dva tjedna nazvalo nas je dvoje ljudi, jedna osoba ima 94 godine, a druga 93. Jedna živi u Splitu, a druga u Dubrovniku. Žele se registrirati i glasati na ovim izborima. Dakle, svi su izbori vrlo tijesni pa sve ljude potičemo da glasaju, da kažu prijateljima i obitelji. Kako rekoh, u veleposlanstvu pomažemo ljudima da se registriraju i pošalju glasački listić poštom. Ali trebaju znati da ne moraju glasati isključivo na dan izbora, mogu glasati ranije, poštom, a u nekim državama poput Massachusettsa mogu i e-poštom. Izbori se bliže, govorimo o ključnim državama, ukupno ih je sedam: Georgia, Pennsylvania, Nevada, Arizona, Sjeverna Karolina, Wisconsin i Michigan. Izbore će odlučiti rezultati u tih sedam država. Jer, kao što znate, imamo elektorske glasove i glasove građana. No ne dajte se izgubiti u tim detaljima, samo izađite na izbore, povedite prijatelje i obitelj jer su ovo izbori s vrlo visokim ulozima.
Mislite li da je sinoćnja debata navela neke ljude da se predomisle i o kojim postocima govorimo?
Ljude treba uvjeriti da iziđu na izbore, glasače moramo nagovoriti da glasuju. Stoga moraju čuti što oboje kandidata imaju reći. Ovo je bila sjajna prilika da ljudi čuju što kandidati kane učiniti ako budu izabrani za predsjednika SAD-a. Mislim da je mnogo neodlučnih birača koji su jučer dobili dobar uvid u program Kamale Harris i Donalda Trumpa.
Razlika, barem prema anketama, vrlo je malena, znači da će utrka biti tijesna, vidjet ćemo kakav će biti ishod. Svi se sjećamo nadrealnih prizora ispred zgrade Kongresa onoga siječnja nakon prošlih izbora. Je li moguće da se taj scenarij ponovi? Je li se što promijenilo u Američkom političkom procesu kako bi se spriječilo da se takvo što ponovi? I mislite li da je Američko društvo čak i podjeljenije nego prije četiri godine?
Ono što se zbilo 6. siječnja bio je strašan dan za američku demokraciju. Ostao mi je u živom sjećanju, zvala sam prijatelje u Kongresu kako bih se uvjerila da su dobro. Skrivali su se i bili su zabrinuti, nisu mi mogli reći da su dobro. Nadam se da se to više nikad neće ponoviti u zemlji poput SAD-a, gdje predaja vlasti mora proći glatko i transparentno. Nadam se da se ovo neće ponoviti i da će sljedeći predsjednik SAD-a nastaviti ujedinjavati našu zemlju kako bismo se pobrinuli da se ovo više nikad ne ponovi. Jer, kao što znamo, demokracije su veoma krhke pa moramo biti vrlo oprezni kako bi naše demokratske vrijednosti, osobito miran prijenos vlasti, glatko funkcionirale u zemlji poput SAD-a. Stoga se nadam da će nadvladati jedinstvo, pozivi na jedinstvo oboje kandidata te da će, bez obzira na pobjednika, predsjednik predstavljati sve Amerikance.
A kada uspoređujemo ovaj trenutak i onaj prije četiri godine, imate li osjećaj da je američko društvo više ili manje podijeljeno?
Imamo dvostranački sustav, imamo demokrate i republikance. Dakle, postoje podjele. Kao što ste i rekli, ovi su izbori tijesni upravo zbog te podjele. Mislim da se zemlja ujedinila pod predsjednikom Bidenom, pokušao je voditi vlastitim primjerom i stvoriti jedinstvo unutar naše zemlje. Nadam se da će sljedeći predsjednik, predsjednik Trump ili predsjednica Harris, pozvati na jedinstvo naše zemlje jer nas upravo to čini snažnima i ujedinjenima kao SAD, jedinstvo je ovdje ključna riječ.
Ishod ovih izbora imat će i posljedice za mnoge aktualne procese diljem svijeta. Mnogo je sukoba, ali fokusirajmo se na njih nekoliko, nemamo vremena posvetiti se svima. Krenimo od Ukrajine… Koji je trenutačni stav SAD-a o situaciji u Ukrajini i kako očekujete da će se razvijati u idućih godinu-dvije?
Kao što znate, odlučni smo u potpori Ukrajini, kao i ostatak svijeta. SAD je potrošio, odnosno uložio, gotovo 90 milijardi dolara za pomoć Ukrajini. Vrlo smo jasno poručili kako želimo da ovaj rat završi, želimo se pobrinuti da Ukrajina pobijedi u ovom ratu. Nijedna zemlja ne bi trebala biti ovako napadnuta, radi se o suverenoj državi. Putinov rat u Ukrajini naprosto je neprihvatljiv i svjetski je poredak protiv toga, na čelu s SAD-om. Pozdravljam napore naših saveznika u NATO-u, koji sada broji 32 države nakon pristupanja Švedske i Finske. Svi su oni odlučni pomoći ukrajinskom narodu da se oslobodi tiranije i ovog rata koji je Rusija nametnula Ukrajini. Vladimir Putin osoba je koja bi već sutra mogla okončati ovaj rat. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati, ali pohvalila bih i Hrvatsku što vodi primjerom kad je riječ o ratu u Ukrajini. Kao što znate, Hrvatska je uložila gotovo 300 milijuna dolara u vojnu pomoć Ukrajini. Otvorila je i svoja vrata za više od 28 tisuća Ukrajinaca koji su se potpuno integrirali, doista želim pohvaliti Hrvatsku zbog toga. Naša je poruka jasna: SAD stoji uz ukrajinski narod.
Prošla je gotovo godina dana od 7. listopada i početka velikog sukoba na Bliskom istoku nakon Hamasova upada na izraelski teritorij, uzimanja talaca i vojnog napada na Gazu koji je uslijedio… Što se u ovom trenu može učiniti kako bi se pomoglo ljudima u Gazi i pokušalo pronaći rješenje za ovaj sukob, najstariji sukob na svijetu?
Istina, radi se o starom sukobu, ali ono što se dogodilo 7. listopada naprosto je neprihvatljivo i nikada se ne bi trebalo ponoviti. Vidjeli smo strašne prizore onoga što se dogodilo 7. listopada. Predsjednik SAD-a i državni tajnik Blinken neumorno rade kako bi pronašli rješenje za ovaj sukob. Dakako, želimo oslobađanje svih talaca i njihov povratak obitelji i prijateljima. Nadalje, želimo da što prije dođe do prekida vatre, izgubljeno je previše života, previše je djece ubijeno. Želimo da smjesta dođe do prekida vatre. I, dakako, želimo da se u Gazu dopremi više humanitarne pomoći. Pozdravljamo napore Europske unije, koja se uz SAD brine da humanitarna pomoć stigne u Gazu. Nastavit ćemo naporno raditi da dođe do pregovora i da se ovaj sukob što prije završi na obostranu korist izraelskog i palestinskog naroda.
Nadamo se da će se to uskoro dogoditi jer je nepodnošljivo gledati patnju koju proživljavaju ljudi u Gazi.
Slažem se, nepodnošljivo je i želimo da se to uskoro okonča. Kao što rekoh, vrlo je važno postići primirje. Što ga prije postignemo, to bolje za izraelski i palestinski narod.
O napetosti oko Tajvana i situaciji u Južnom kineskom moru u hrvatskoj se javnosti ne govori mnogo, ali radi se o veoma važnoj geopolitičkoj situaciji koja bi mogla imati snažne posljedice na geopolitičku scenu. Hoće li se američka politika u vezi ove situacije ikako promijeniti i što se može očekivati u pogledu vaših odnosa s Kinom?
Ne bih nagađala o onom što možemo očekivati, vidjet ćemo hoće li se politike promijeniti, ali veoma smo jasni u pogledu politike jedne Kine. Kina i SAD strateški su konkurenti. Želimo se pobrinuti da ulažemo u SAD, što nam je u fokusu, ulažemo u inovacije i velike ideje kako bismo imali prednost nad Kinom. Nadalje, usklađujemo se s našim partnerima kako bi shvatili važnost suradnje sa saveznicima i, dakako, održavanja konkurentnosti u odnosu na Kinu. Moramo nastaviti s dijalogom i održavati otvorene diplomatske kanale kako bismo rješavali važnija pitanja. Primjerice, globalne krize vezane uz pandemiju, javno zdravlje i klimatsku krizu koju svi osjećamo. Bit će vrlo važno pobrinuti se da komunikacijski kanali ostanu otvoreni između SAD-a i Kine.
Došli ste u Hrvatsku početkom godine i od prvog dana imate vrlo gust raspored. U Hrvatskoj imamo mnogo otvorenih rasprava, no koje je vaše mišljenje o smjeru u kojem naša zemlja ide i koje su njezine komparativne prednosti?
Odlično pitanje! Ovdje sam od 20. siječnja, vjerodajnice sam predala predsjedniku Milanoviću 25. siječnja i otada imam puno posla, ali na stvarno pozitivan način. Hrvatska doista vodi primjerom u ovoj regiji. U posljednjih 30 godina Hrvatska je odradila lavovski posao. Prošla je Domovinski rat, oporavila se i postala punopravna članica NATO-a prije 15 godina. Prije 11 godina postali ste i članica EU-a, a 1. siječnja 2023. ušli ste u Schengen i eurozonu. Kad to ovako nabrajam, čini se da se radi o jednostavnim stvarima, ali riječ je o vrlo složenim postignućima kojima ste postali dijelom europskih integracija. Mislim da Hrvatska predstavlja svjetionik nade i uzor za države regije. S Hrvatskom ćemo nastaviti surađivati kako bi podijelila svoja znanja s državama regije o tome kako postati dio europskih integracija. S BiH, Crnom Gorom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, državama koje žele ući u EU, Hrvatska može podijeliti svoja znanja o tome kako to najbolje postići, od reforme pravosuđa do demokratskih reformi… To Hrvatskoj samo daje konkurentsku prednost. Ako ostatak regije uđe u europske integracije, to neće osnažiti samo demokratske vrijednosti i vladavinu prava nego i ekonomsko blagostanje regije, što Hrvatskoj samo može pomoći.
Što se tiče ovih država, tu je i sljedeće pitanje… Sjećam se vremena kada su vrlo žarko željele ući u EU i bile su vođene progresivnim demokratskim vrijednostima. Ali u ovim političkim okolnostima imamo separatističke prijetnje, demokracija se u ovim državama potkopava. Kako postići ravnotežu u ovom pogledu? Hrvatska bi nesumnjivo opet željela biti primjer regiji, ali dopuštaju li to aktualne političke okolnosti?
Demokracija se ne potkopava samo u ovoj regiji nego i diljem svijeta. Stoga se moramo fokusirati na ono što je važno: pobrinuti se da se ostatak regije okrene Zapadu, europskim vrijednostima i važnosti članstva u EU-u. Moramo ostati fokusirani na ostvarivanje toga cilja i važno je pobrinuti se da to ide uz gospodarski prosperitet. Dodala bih još nešto… Osim članstva u EU-u, važni su i energenti. Govorimo o ruskom ratu u Ukrajini, ali intenzivirali su i rat energentima u ovoj regiji. Hrvatska i tu vodi primjerom nastojeći postići neovisnost o ruskim energentima. Hrvatska želi udvostručiti kapacitete LNG terminala na Krku, SAD to potiče i radimo na tome da se to ostvari. A tu su i obnovljivi izvori energije. Bogata ste zemlja u pogledu vjetra, solarne i geotermalne energije. Treba naći način da iskoristite te prirodne resurse kako biste diverzificirali izvore i postali izvoznik energije. I upravo kroz ekonomiju možemo osnažiti susjedske odnose. Ako Hrvatska postane izvoznik energije kroz južnu interkonekciju, a možda i istočnu i sjevernu, osiguravat ćete energiju za regiju, koja će se odmaknuti od ruske energije. U regiji će se tako postići ekonomsko blagostanje do kojeg dolazi kada surađujemo.
A vidi li SAD neposrednu prijetnju sigurnosti na Balkanu?
Ne vidimo neposrednu prijetnju, veoma pomno pratimo situaciju. Blisko surađujem s kolegama u regiji. Upravo sam se vratila iz posjeta Skoplju, Prištini i Beogradu, a danas putujem u Podgoricu. Pomno pratimo situaciju i održavamo veoma dobre veze s vladama država. Radujem se što će svi veleposlanici iz država regije doći u Hrvatsku krajem ovog mjeseca te ćemo još jedanput usuglasiti zajedničke ciljeve i prioritete.
Visoko na dnevnom redu je i pitanje povrata židovske imovine. Hrvatska je nedavno završila predsjedanje IHRA-om. Smatrate li da je ostvaren jasan napredak glede ovog pitanja o kojem govorimo već dugi niz godina?
Pozdravljam hrvatsko predsjedanje IHRA-om. Mislim da je obavila dobar posao glede komemoriranja i shvaćanja povijesti u ovoj regiji kako se te stvari više ne bi ponovile. Ali postoje neka otvorena pitanja poput restitucije, imovine, pokradenih umjetničkih djela koje treba vratiti Židovima. Vidjeli smo određen napredak u tom pogledu, tri nekretnine vraćene su židovskoj zajednici. No rado bismo da toga bude više. Mislim da Hrvatska ide u dobro smjeru, zna da je to prioritet za SAD i želimo surađivati kako bismo zatvorili ovo mračno poglavlje naše povijesti.
Brine li vas što je krajnja desnica ušla u vladu? To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe. Mislite li da bi ove teme mogle pasti u drugi plan zato što nacionalisti ulaze u vlade diljem Europe?
Mislim da je to prioritet za ovu vladu. Sastala sam se s ministricom kulture i drugima u vladi koji su kazali da je to prioritet. Radujem se što ćemo raditi na tome, to je prioritet za vladu SAD-a. Hrvatska vlada rekla je da će surađivati s nama kako bismo zatvorili ovo važno poglavlje. Zapravo je to već odavno trebalo biti riješeno, a što prije riješimo otvorena pitanja, to će nam svima biti bolje.
Primijetila sam da ženska pitanja smatrate veoma važnima. Kad god uđete u prostoriju, gledate koliko je žena prisutno, osobito ako je riječ o poduzeću ili nekom tijelu koje donosi odluke. Pitanje jednakosti i borba protiv diskriminacije svugdje su konstanta. Kako na to gledate iz hrvatske perspektive?
Mislim da je to trajna borba i trebalo bi biti prioritet svima, a ne samo meni. Kada žene sudjeluju u donošenju odluka, politike su bolje, poduzeća su uspješna, bilanca se samo može poboljšati. To je pitanje važno za mene, ali i za svijet. To nije borba samo ovdje u Hrvatskoj, nego i u SAD-u. Moramo se pobrinuti da žene imaju mjesto za stolom i da kada ga dobiju, sa sobom dovedemo i druge žene. Mislim da je vrlo teško biti zaposlena žena, osobito zato što se od nas traži mnogo toga. Moramo biti dobre majke, supruge, najbolje zaposlenice i poslodavci, uvijek mnogo toga zahtijevamo od sebe, a društvo nam katkad ne olakšava da budemo uspješne. Ukazujem na ono što vlada može učiniti kako bi žene bile uspješne na radnom mjestu. Primjerice, skrb o djeci, zdravi programi nakon nastave. Treba se pobrinuti da postoji infrastruktura kako majke ne bi osjećale krivnju što negdje ostavljaju dijete. U Hrvatskoj visoko obrazovanje ima puno više žena nego muškaraca, mislim da je riječ o oko 56 posto, nisam sasvim sigurna. Što onda žene sputava na radnom mjestu? To je pitanje koje si svi trebamo postaviti. I kako možemo olakšati ženama da budu uspješne? Ne da budemo sebični, nego da se pobrinemo da naše vlade i poduzeća budi uspješni sa ženama za stolom. Na tome radim cijeli život i muškarce smatram saveznicima u pogledu ovog važnog pitanja. Ako se osvrnu oko sebe i ne vide ženu u prostoriji, nešto je pogrešno u načinu na koji pristupaju pitanju kojim se bave. Stoga potičem muškarce da rade što i ja: osvrnu se po prostoriji i pobrinu se da se ženama pruži prilika, alati i mentorstvo da budu uspješne. Jer znam da su spremne i voljne postići velike stvari.
Američko društvo teško se nosilo s imigracijama i svojim stavom prema imigracijama nakon 11. rujna. To je nešto s čime se hrvatsko društvo još pokušava nositi. Prvi puta u suvremenoj povijesti suočeni smo s velikim brojem imigranata. Koje su dobre prakse i opasne pogreške tijekom ovog procesa?
Hvala na tom pitanju, mislim da je važno, čak i za SAD, iako je SAD uvelike drukčiji od Hrvatske jer je zemlja imigranata. Ljudi su u Ameriku došli iz svih dijelova svijeta, uključujući Hrvatsku. U Americi živi 1,6-1,8 milijuna Amerikanaca hrvatskog podrijetla. Upravo je to ono što našu zemlju čini snažnom. Venecuelskog sam i libanonskog podrijetla i također sam doseljenica u SAD. Ako imate velike snove, marljivo radite i ustrajni ste, u SAD-u je sve moguće. I upravo zato što je SAD zemlja imigranata, naša je zemlja najbolja na svijetu, ako smijem reći. Otvorena smo zemlja i želimo najbolje ideje odasvud. Pozivam Hrvatsku da bude jednako otvorena, mislim da Hrvati doista i jesu otvoreni. Navela sam da ovdje živi 28 tisuća Ukrajinaca koji su se potpuno integrirali, to pokazuje koliko je Hrvatska otvorena. Prihvaća one koji donose najbolje ideje u Hrvatsku. Mislim da postoji zdrav priljev imigranata, od visokokvalificiranih do niskokvalificiranih radnika koji obavljaju nužne poslove, osobito u turizmu. Tomu svjedočimo i u SAD-u, mnogi ne žele raditi određene poslove pa dovodimo ljude iz drugih zemalja koji doista prosperiraju. Dakle, očito je da postoji ravnoteža koju svi moramo postići. Mnogi u SAD dolaze iz Latinske Amerike, svaki dan radimo na postizanju te ravnoteže. Hrvatska treba radnike raznih profila jer će to osnažiti gospodarstvo i pomoći Hrvatskoj da dostigne iduću razinu.
Imamo i incidente s imigrantima. Koja je uloga vlade i politike u ovim okolnostima? Kako oni mogu reagirati i spriječiti da se ove stvari događaju?
Stvar je u liderstvu. Vidjeli smo puno dobrih lidera i nekih ne tako dobrih. Lideri trebaju reći: “Trebamo ove imigrante i prema njima se treba odnositi s poštovanjem, svi zaslužuju poštovanje.” Ti ljudi ostavljaju svoje obitelji i prijatelje, možda čak ne govore engleski ili, u ovom slučaju, hrvatski. Nastoje ostvariti bolji život za sebe i svoje obitelji, stoga im treba dati priliku. Ova je zemlja ukorijenjena u vjeri, a vjera nam govori da se prema ljudima odnosimo s dobrotom i poštovanjem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!