Novi val nasilja na Haitiju ovog tjedna, izazvan pokušajem vođe bande da svrgne premijera, prisilio je više od 15.000 ljudi da napuste svoje domove, uzrokujući sve veći osjećaj bijede i bezakonja.
“Naoružane bande natjerale su nas da napustimo naše domove. Uništile su nam kuće, a mi smo na ulici”, rekao je Nicolas, koji spava u tako skučenim uvjetima da se, kako kaže, osjeća kao životinja.
Situacija je eskalirala tijekom vikenda kada je premijer Ariel Henry otišao u Keniju kako bi sklopio dogovor o raspoređivanju stranih trupa za ponovno uspostavljanje reda. U nedjelju je vlada Haitija proglasila izvanredno stanje nakon što su zatvorenici pobjegli iz dva velika zatvora, a u glavnom gradu čula se jaka pucnjava. Henryjevo trenutačno boravište nije poznato, kao ni očekivani datum njegova povratka na Haiti.
Veleposlanstva su međuvremenu opozvala svoje osoblje. Dominikanska Republika, koja s Haitijem dijeli otok Hispaniolu, nastoji ojačati svoju granicu i rekla da neće postavljati izbjegličke kampove za Haićane koji bježe.
Imigracijski ured Ujedinjenih naroda rekao je da je tijekom vikenda najmanje 15.000 ljudi raseljeno zbog nasilja.
Reynold Saint-Paul, stanovnik četvrti Lalue u Port-au-Princeu, rekao je da je došao u sklonište kako bi pronašao vodu, resurs kojeg ima sve manje u glavnom gradu.
Grupa za zaštitu ljudskih prava Plan International rekla je da mnogi bježe iz glavnog grada prema Artiboniteu, tradicionalnom području uzgoja žitarica na Haitiju, čiji se stanovnici suočavaju s nestašicom hrane dok se borbe šire prema sjeveru.
Skupina je objavila da mnoge obitelji gladuju, polovica djece ne pohađa školu, a loše ekonomske prilike natjerale su mnoge da se pridruže bandama. Procjenjuje se da su oko 30 do 50 posto članova bande maloljetnici, rekla je udruga za prava djece.
Direktor grupe Plan International Allassane Drabo rekao je da su djevojčice u posebnoj opasnosti od prisilnog braka jer im roditelji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe.
“Široko rasprostranjeno nasilje mnogima oduzima djetinjstvo, a djevojčice su prisiljene zamijeniti školske udžbenike i kruh za oružje i vjenčanice”, rekao je.
Kwanli Kladstrup, državna direktorica agencije za pomoć Concern Worldwide, rekla je da se pet od 11 milijuna Haićana suočava s akutnom glađu.
“Mir i sigurnost moraju se uspostaviti što je prije moguće kako bi se omogućilo daljnje jačanje humanitarnog rada”, rekla je.
Od atentata na predsjednika Jovenela Moisea 2021. godine, nasilne bande proširile su svoj teritorij, a ionako loša sigurnosna situacija se pogoršala. Henry, koji vodi privremenu vladu, obećao je odstupiti do veljače, ali je tu odluku odgodio, navodeći kao razlog nedostatak sigurnosti.
Na regionalnom skupu prošlog tjedna, čelnici Latinske Amerike i Kariba pozvali su na zajedničku deklaraciju za “brzu i učinkovitu provedbu” prošlogodišnje rezolucije UN-a kojom su ratificirane multinacionalne snage pod vodstvom Kenije. Datum raspoređivanja za sigurnosnu misiju nije određen. UN je krajem veljače rekao da je pet zemalja službeno obećalo trupe s manje od 11 milijuna dolara položenih u fond za misiju. Grupe za humanitarnu pomoć kažu da su također kronično nedovoljno financirane te da se njihovi radnici bore da nastave pružati svoje usluge.
UN procjenjuje da je u sukobu prošle godine poginulo blizu 5.000 ljudi, a oko 300.000 ih je protjerano iz svojih domova.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!