Početkom ove godine, niz vojnih čelnika NATO-a javno je upozorio da najnoviji obavještajni podaci sugeriraju da je rat Rusije i NATO-a u sljedećih pet do osam godina vjerojatniji nego što se prije mislilo, te bi se europske vojske trebale pripremiti u skladu s tim.
Rusija je optužena za provođenje psiholoških, ekonomskih i vojnih operacija nalik onima koje je planirao SSSR.
Obavještajni stručnjaci upozorili su da je Europa pod rastućom prijetnjom ruskih sabotažnih operacija i kako vjeruju da je cilj tih operacija osigurati konkretne vojne rezultate u Ukrajini, političke i ekonomske troškove za Europu te uznemiriti javnost.
“Proživljavamo rane faze sustavne aktivacije grupa “uspavanih” terorista diljem svijeta”, rekao je za Al Jazeeru Joseph Fitsanakis, profesor obavještajnih i studija nacionalne sigurnosti na Sveučilištu Coastal Carolina. “Ovo je fenomen bez presedana u zapadnoj poslijeratnoj povijesti.”
Financial Times ovog je mjeseca citirao obavještajne podatke o neminovnim ruskim hibridnim operacijama u Njemačkoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a izvješće Chatham Housea, think tanka sa sjedištem u Londonu, detaljno opisuje incidente diljem Europe koji se “poklapaju s predviđanjima o tome što će Rusija pokušati učiniti uoči otvorenog sukoba s NATO-om”.
Autor tog izvješća rekao je za Al Jazeeru da Rusija ima niz ciljeva, uključujući i izazivanje problema samo da vidi što će se dogoditi.
“Rusija ima takav pogled na sigurnost prema kojem je sve što učine da nam naštete relativno dobro za njih jer ih čini jačima”, rekao je Keir Giles, viši savjetnik u Chatham Houseu. “To je samo po sebi poticaj da se rade stvari koje su ometajuće.”
Krajem travnja, dva leta Finnaira bila su prisiljena vratiti se kući nakon što ih je ometanje GPS-a spriječilo da slete u Tartu, drugi po veličini grad u Estoniji. Zrakoplovna tvrtka obustavila je letove na mjesec dana kako bi pronašla alternativni sustav slijetanja.
Finska prometna agencija tada je okrivila Moskvu.
Sovjetski operativci i njihovi opunomoćenici obično bi ciljali na mrežne industrije kao što su električni kablovi, elektrane, cjevovodi, transport i telekomunikacije, rekla je za Al Jazeeru Daniela Richterova, viša predavačica obavještajnih studija na Odsjeku za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu.
Upravo je to vrsta infrastrukture koja je navodno napadnuta.
“Vidimo da se ovo događa u vrijeme eskalacije. To je bio ključni dio sovjetske doktrine, da su se diverzantske operacije trebale koristiti i u vrijeme mira ako je potrebno, ali posebno u vrijeme rata, i da su trebale potkopati odlučnost, moć i ratne napore neprijatelja. ”
Njemačka je prošlog mjeseca uhitila dvojicu državljana s dvojnim državljanstvom zbog sumnje da su planirali postaviti eksploziv u američke vojne objekte u Bavarskoj. Velika Britanija je ove godine uhitila nekoliko ljudi pod sličnim sumnjama. Uhićene osobe ne smatraju se članovima Glavne obavještajne uprave ruskog Glavnog stožera (GRU), koja obično planira diverzantske operacije.
Početkom svibnja NATO je priopćio da je GRU pokrenuo kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu u Njemačkoj, Češkoj, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Švedskoj. Sve one, zajedno s Finskom i Estonijom, spadaju u nordijsku skupinu zemalja koja uključuje najglasnije kritičare Rusije i najposvećenije saveznike Ukrajine u Europi. Također se vjeruje da će GRU poslati 20 do 40 operativnih časnika, kažu stručnjaci.
Krajnji cilj Rusije je vojna prednost, rekao je Fitsanakis.
“Trenutno se čini da je ruska sabotažna kampanja prvenstveno usmjerena na prekid lanca vojne opskrbe od Zapada do Ukrajine.”
To znači zaustaviti protok oružja ili uništiti samo oružje, a ruski pokušaji da to učini sežu desetljeće unazad. Prošli je mjesec češka policija rekla da je detonacija 63 tone ubojnih sredstava namijenjenih Ukrajini u skladištu u Vrbeticama u listopadu 2014. djelo GRU-a.
Države na prvoj liniji su Poljska i Rumunjska, s čijih granica sav ratni materijal ulazi u Ukrajinu. One su u očiglednoj su opasnosti, rekao je Fitsanakis, ali i države više u opskrbnom lancu pod jednakim su rizikom. To uključuje norveške logističke objekte i luke na istočnoj obali SAD-a.
Osim vojnih ciljeva, Fitsanakis je dodao, “Njihove vještine se razvijaju s ciljem intenziviranja, u slučaju sveopćeg rata s NATO-om.”
U tom bi se slučaju operacije sabotaže proširile na cijeli raspon mrežnih industrija, s ciljem da preko noći zatvore putovanja, napajanje i telekomunikacije, vraćajući društvo u 19. stoljeće i stvarajući politički pritisak na vlade da traže mir – ono što Fitsanakis naziva, “psihološki ciljevi masovne razine”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!