Profesorica međunarodnih odnosa, Đana Luša gostovala je u Studiju N1 kod Anke Bilić Keserović. Analizirala je sustav elektorskog kolegija i pojasnila koje su poruke kandidata tijekom prljave predsjedničke kampanje najviše rezonirali s američkim biračkim tijelom.
Postojeće fraze nisu dostatne kako bi opisale tjesnost predsjedničke utrke u SAD-u.
Konačna predizborna anketa NPR/PBS News/Marist, objavljena u ponedjeljak, pokazuje da potpredsjednica Kamala Harris ima tijesnu prednost pred bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom među vjerojatnim biračima na nacionalnoj razini, 51% prema 47%.
Međutim zbog kompleksnosti elektorskog kolegija, kao što smo imali prilike vidjeti 2020., broj glasova nije presudan za pobjedu kandidata ili kandidatkinje.
“Pratimo jednu utrku koja je po svemu bila neuobičajena. Od odustanka Bidena što je otežalo kampanju Harris jer se u kratkom roku morala isprofilirati kao kandidatkinja. Isto tako imala je jako malo vremena da ispromovira svoje politike. Pokušaj ubojstva Trumpa je sigurno utjecalo na dio biračkog tijela. Kampanja je kao i prije bila fokusirana na swing države, države klackalice”, započinje Đana Luša, profesorica međunarodnih odnosa na FPZG-u.
Izbornički ili elektorski kolegij
Podsjetimo, država klackalica je sedam, a one su Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, North Carolina, Pennsylvania i Wisconsin. Više o samom elektorskom kolegiju možete pročitati OVDJE.
Je li izborni sustav elektorskog kolegija zastario?
“To je specifikum američkog političkog sustava. Tvorci ustava su nastojali postići kompromis između više struja na način da savezna država očuva dio svog suvereniteta, a opet da SAD kao federalna država bude dovoljno snažna. Kod izvršne vlasti i uloge predsjednika bile su diskusije hoće li ono biti sadržano u liku jedne ili više osoba, koliko će trajati mandat i koliko se puta mogu birati”, pojašnjava Luša i dodaje:
“Tada su se odlučili za izbornički kolegij, dakle za posredno biranje predsjednika kako ne bi građani bili ti koji isključivo donose odluke, ali i kako zakonodavno tijelo ne bi odlučivalo o predsjedniku.
Ono što je najzanimljivije je da se čitava kampanja u završnici svela na tih sedam država”, govori Luša, a to zorno prikazuju i rasporedi kretanja kandidata na zadnji dan kampanje.
Pennsylvanija u fokusu
Naime, Kamala Harris cijeli ponedjeljak provodi u Pennsylvaniji, čijih 19 elektorskih glasova nudi najveću nagradu među swing državama. Donald Trump isplanirao je četiri skupa u tri države. U Raleighu u Sjevernoj Karolini održao je prvi, a staje dva puta u najključnijoj – Pennsylvaniji i to u Readingu i Pittsburghu.
Pennsylvania je tradicionalno bila dio plavog, demokratskog zida kojeg je Trump 2016. – razbio. Na biračkom listiću u ovoj državi i u 30-ak drugih je zelena stranka Jill Stein koja ima zanemarivu podršku, no mogla bi koštati glasove Kamalu Harris.
Slika proboja republikanskih pristaša na Capitol zgrozila je svijet. Je li moguće da ako Trump izgubi izbore ponovno preispituje legitimnost rezultata ili je lekcija naučena?
“Manje je opasnost jer nema u rukama mehanizme koje bi mogao pokrenuti da obrani rezultate izbora za koje smatra da mu idu u korist”, govori Luša koja smatra da situaciji pridonose i ankete:
“Ankete su od 1972. pokazivale statističku grešku od 3,4 posto, što je dosta. To ponese kandidate prilikom prebrojavanja glasova jer prvi glasovi pristižu iz manjih sredina”, govori profesorica.
“Trump je tijekom čitave kampanje koristio polarizirajuću retoriku”, podsjeća Luša i ističe da je uporno osporavao rezultate izbora 2020. U tome ustraje i četiri godine nakon: “Rekao je i nedavno da mu je žao što ih je prihvatio.”
Priprema terena za nerede
Iz mjera predostrožnosti raspoređena je i Nacionalna garda.
“Uznemiravajuće scene za SAD koje bi trebala biti jedno od najdemokratskijih država. Trump je retoriku što se tiče (ne)priznavanja rezultata izbora usmjerio na odvjetničke timove koje je angažirao i na Vrhovni sud na kojeg računa da bi mogao odlučiti njemu u korist s obzirom da je imenovao zadnjih šest konzervativnih sudaca”, govori Luša koja unatoč Trumpovim najavama, smatra da bi transfer vlasti trebao biti puno mirniji nego 2020.
Neki govore da bi žene mogle presuditi ove izbore. Osim toga što se bira predsjednik, biraju se i oba doma Kongresa, a građani mogu odlučivati i o nekoliko pitanja, među kojima je i – pobačaj. Pravo koje je u Trumpovom mandatu, to prestalo biti.
“To je pitanje bitno za američku javnost ne samo u predizborno vrijeme. To je pogotovo došlo do izražaja zbog profila kandidata. Harris je svoju kampanju bazirala na rodnim politikama i naglašavala ih s ozbirom na biračko tijelo kojem se obraća. Dakle, ako sve žene izađu i podrže Harris, pobjeda je sigurna, no to se naravno, neće dogoditi”, komentira ona i dodaje:
“Trump je na početku kampanje bio neodređen, pristupio diplomatski i sugerirao da se to spusti na razinu saveznih država. Harris je naglašavajući te politike htjela pridobiti žene za sebe. Je li u tome uspjela? Ako je za vjerovati anketama – djelomično je”, tvrdi Đana Luša.
Prosječni Amerikanac
Čuli smo mnoge uvredljive epitete na račun lationamerikanaca. Kada ih sad pitate, ne djeluje kao da im je to prioritet, već to kako žive i kako je stanje američkog gospodarstva.
“Dojam je apsolutno sve u američkim predsjedničkim izborima. Što građane tišti na dnevnoj razini, Trump jako dobro koristi u svojoj kampanji, osim antiimigrantskih politika je svoju kampanju bazirao na ekonomsku politiku naglašavajući “uspješnu” ekonomiju tijekom svog mandata, iako je SAD ostavio u jeku pandemije suočenu s velikom gospodarskom krizom”, dodaje.
“Biden je u smislu ekonomskih politika bio prilično uspješan, točno je da je inflacija visoka, ali je uspio Ameriku, u odnosu na to što je zatekao, vratiti u neku gospodarsku normalu”, smatra profesorica osvrćući se i na efikasnost Trumpovih poruka.
“Trump je na skupovima gurao pitanje “Živite li bolje danas ili prije četiri godine?”, što je nešto što što rezonira s najvećim brojem glasača i što prosječnog Amerikanca najviše muči u svakodnevnom životu”, zaključuje Luša.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare