Europarlamentarac iz redova SDP-a, Tonino Picula, gostovao je kod Igora Bobića u emisiji N1 Studio uživo i prokomentirao najnoviju i značajnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Što može napraviti EU?
Na pitanje kako europski savez stoji nasuprot rastuće eskalacije na Bliskom istoku, Picula odgovara:
“Pitanje je što Europska unija može u ovoj fazi kada su mnoge bojišnice obnovljene, a i neke nove otvorene. EU se teško dogovara u ovakvim situacijama. Postoji strah za civile, no kad treba donijeti zajednički stav se pokazuje ozbiljna podvojenost članica EU-a”, ističe Picula i upozorava:
“Posljednju deklaraciju o sukobu na Bliskom istoku su zaustavile Mađarska, Češka i Austrija jer su ocijenile da je predloženi tekst prekritičan prema Izraelu i jer ne ističe dovoljnu potrebu da se Hezbolah odmakne od libanonske granice, kao i pravo Izraela da se brani.”
EU – distancirani promatrač
Što se tiče sljedećeg poteza Europske unije, Picula kaže da on ovisi o njenoj sposobnosti da prevlada unutrašnje razlike. Europska unija tako se sada postavila kao pomalo distancirani promatrač sukoba, smatra on.
Picula smatra da se (barem) do 5. studenog čvrsti stavovi SAD-a neće mijenjati.
Uključenje saveznika?
Europarlamentarac govori da je opstanak Izraela trajni strateški cilj SAD-a i podsjeća da SAD pomaže Izraelu vojno i materijalno.
“U ranijim fazama pregovora je SAD sigurno radio pritisak na njih, čak je bilo i govora o prestanku slanja naoružanja, no to nije poljuljalo Netanyahua. Očito se osjeća dovoljno jako i prkosi svim kritičarima koji dolaze što iz samog Izraela, što iz Zapada.”
Picula ocjenjuje da je malo vjerojatno da će se netko od saveznika postaviti oštrije prema Netanyahuu.
“Eskalacija sukoba izaziva vrlo ozbiljnu zabrinutost i uključuje gotovo sve zemlje u regiji”, upozorava Picula koji ocjenjuje da su mogući brojni zapleti, a mnogo manje brojni – raspleti:
“Od obala Sredozemlja pa sve do Irana, praktički svi su na neki način uključeni u sukob. Od završetka Hladnog rata nisu dvije aktivne ratne zone bile s globalnim implikacijama bile zemljopisne toliko blizu. Jedino što ih dijeli je – Turska. U slučaju daljnje eskalacije doista možemo govoriti o najvećoj geopolitičkoj krizi od završetka Hladnog rata”, ocjenjuje on.
Napad na nuklearna postrojenja Irana
O čemu ovisi hoće li se ići korak dalje? Picula ističe da je izraelska vlada iznimno desna i konzerativna. “U njoj dominantan glas imaju oni koji bi na ovu eskalaciju odgovorili većom eskalacijom.”
Podsjeća da su Izrael i SAD ulagali trud u Abrahamski sporazum kojim se trebalo trajno riješiti ono što je sprečavalo mir na Bliskom istoku. “No sada smo jako daleko od te faze. U ovom momentu se sužava prostor za dogovor i već duže vrijeme smo u dubokoj krizi multilateralizma”, tvrdi Picula i dodaje:
“Tradicionalni instrumenti međunarodne politike se gotovo i ne mogu koristiti.”
Picula ističe da Iran muči unutarnja kriza legitimiteta.
Najveći profiter – Vladimir Putin
Analitičari ističu da bi najzadovoljniji ovim razvojem događajem mogao biti Vladimir Putin. Što misli Picula.
“Nedavno je promovirao novu nuklearnu doktrinu koja signalizira Zapadu da će se smatrati protivnikom svatko tko pomaže Ukrajini oružjem kojim ona izvodi napade na Rusiju. Putin računa da će ovaj rat potrajati jer Rusija iduće godine izdvaja rekordnih 6,5 posto za vojne svrhe, a računa se da se iznosi penju i do 10 posto. To je dosad neviđeno puno”, pojašnjava Picula.
S druge strane komentira kako plan za pobjedu Volodimira Zelenskog nije u programu niti jednog kandidata na predsjedničkim izborima: “Za Ukrajinu je ovo vrlo osjetljiv trenutak.”
Poveznica američkih izbora i Bliskog istoka
“Te krize su svakako povezane. SAD su veliki donatori i politički sponzori same Ukrajine”, govori Picula. Dodaje da ne vjeruje da bi moglo doći do diskontinuiteta, no podsjeća da se 5. studenog bira i Kongres.
“Ako jedan od dva doma ostane u rukama republikanaca može doći do otežane provedbe i dizajna paketa pomoći Ukrajini”, upozorava Picula.
U slučaju pobjede Trumpa Tonino Picula govori da su njegove tendencije da dokine pomoć Ukrajini i da je to pitanje “od više miljardi dolara.”
A gdje je Hrvatska?
Predsjednik Zoran Milanović izjavio je u utorak videoporukom da ne želi da Hrvatska šalje svoje vojnike u Njemačku na obučavanje ukrajinskih vojnika. Picula smatra da se radi o novom sukobu.
“Predsjednik Republike je dosljedan u odbijanju takvih angažmana, već krajem 2022. je odbio sudjelovanje hrvatskih vojnika u misiji EU-a”, podjeća Picula i smatra da je i najnoviji sukob dio domaće predsjedničke kampanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!