Pismo koje je američki kongresmen Doug Lamborn poslao hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću izazvao je manji odjek u hrvatskoj javnosti nego što bi se očekivalo, s obzirom na težinu optužbi o sustavnoj korupciji, ruskom utjecaju i antiameričkoj ekonomskoj politici koje je iznio. Plenković sad odgovara da je Lamborn bio u nedavnom posjetu Zagrebu i da tada nije iznosio ovakve kritike, a da je pismo pisao "na temelju nečijeg inputa" odavde.
Na neki način, pismo kongresmena Douga Lamborna, koje je osim na Andreja Plenkovića adresirao i na američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, ostale su sjeni u gostovanja bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na britanskom podcastu – zanimljivo, isti dan kad je Lamborn poslao svoje pismo, 7. rujna – u kojem je optužila Rusiju za “hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.” Radi se, naravno, o izborima na kojima je izgubila od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića.
Mnogi su njenu tri godine zakašnjelu optužbu dočekali s otvorenom skepsom, prije svega zato što je bivša predsjednica bila bliskija s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nego što sada pokušava prikazati. Na to u svom pismu ukazuje i sam Lamborn, podsjećajući da je, “dok su kaznene sankcije EU-a i SAD-a bile čvrsto na snazi”, dakle nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima i i vojne intervencije u ukrajinskom Donbasu 2014. Grabar-Kitarović u svom mandatu povela “visoko trgovinsko izaslanstvo na sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiju, s izraženom namjerom razvijanja bliže gospodarske suradnje u sektorima turizma, razvoja nekretnina, i energije, u korist balkanske nacije”.
Lamborn proziva Milanovića, Kolindu, Vladu, grad Rijeku, USKOK, Fortenovu…
Dodao je da ga je zatim službeno pozvala “da sudjeluje na energetskoj konferenciji u glavnom gradu Zagrebu, kojoj je tada nazočio i Putinov dugogodišnji suradnik Nikolaj Petrovič Tokarev, koji je, prema američkom Ministarstvu financija, služio zajedno s Putinom kao agent KGB-a u Dresdenu 1980-ih” i koji je pod sankcijama američke vlade, zajedno s kćeri Majom Nikolajevnom Tokarevom koja “posjeduje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj”.
Ovaj kongresnik iz Colorada i viši član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma zato smatra da je Milanović, kojeg je prozvao za “antizapadne ispade”, ustvari samo “nastavio prorusku politiku svoje prethodnice”. Kao primjer “dobro poznatih” gospodarskih veza Rusije i Hrvatske naveo je da je “hrvatska kompanija s najvećim prihodima, Fortenova, u djelomičnom vlasništvu Sberbanka kojim upravlja Kremlj, a koji drži udio od 42,5 posto”, uz dodatni udio ruskog VTB-a od 7,5 posto.
Lamborn je također prozvao hrvatske državne i lokalne vlasti da “blokiraju američke investitore” i da – pri čemu je posebno izdvojio grad Rijeku – koriste “iznuđivačke prakse prema američkim investicijama” iako “američki porezni obveznici ulijevaju novce u hrvatsku infrastrukturu”.
Hrvatska je, po Lambornovim riječima, zemlja s “duboko ukorijenjenom sustavnom korupcijom koja dopušta prodor ruskog utjecaja na našeg regionalnog saveznika”, a USKOK i hrvatsko pravosuđe “odbacuju kaznene prijave i odbijaju istražiti ozbiljne optužbe za međunarodno pranje novca u gradu Rijeka i Hrvatskoj”.
Na ovu smo temu poslali upite uredu kongresmena Lamborna u Washingtonu, Vladi, gradu Rijeci, Luci Rijeka te Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham Croatia), nevladinoj organizaciji koja predstavlja poslovne interese američkih i drugih međunarodnih poduzeća u ovoj zemlji.
Američka komora: Naši članovi nisu imali iskustvo s nepovoljnim tretmanom u Hrvatskoj
Na naše pitanje slaže li se s Lambornovom ocjenom da se američke ulagače ili na drugi način nepovoljno tretira u odnosu na druge, blokira Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Croatia, odgovorila nam je: “Kongresmen Lamborn se referira na slučaj koji nam nije poznat. Hrvatska zasigurno ima prostora za unaprjeđenje po pitanju privlačenja i realizacije ulaganja. Neki od izazova javljaju se kad npr. ulagač treba ishoditi određene dozvole i time ovisi o ažurnosti i transparentnosti administracije.”
“Na pitanjima korupcije institucije zasigurno još moraju raditi. AmCham često ukazuje na izazove s kojima se susreće poslovna zajednica i o tome provodi godišnja istraživanja. Ipak, iskustvo naših članova ne govori o nepovoljnijem tretmanu američkih poduzeća u Hrvatskoj”, naglasila je Doko Jelušić.
I dok se Vlada zasad oglušuje naš upit, premijer Andrej Plenković se konačno osvrnuo na njega u ponedjeljak kad ga je na press-konferenciji reporter N1 pitao za komentar.
“Pa ja sam dao službama da malo vide o čemu se radi. Kad smo vidjeli od koga je pismo stiglo, stiglo je od jednog kongresmena koji je prije nekoliko mjeseci bio u Hrvatskoj, mi smo ga čak i primili. Sastanak s tim izaslanstvom Kongresa bio je sjajan, odjeci, njihovi komentari, bilo je sve pozitivno”, objasnio je Plenković.
“S kim se on u međuvremenu sastao, znate kako je to oko američkog Kongresa, kao i oko Hrvatskog sabora ili Europskog parlamenta, postoje različite lobističke skupine koje oni primaju na sastanke, pa im netko ispriča neku priču, pa netko od njihovih asistenata napiše neko pismo”, ponudio je svoje tumačenje.
Plenković: Lamborn spominje svašta, to je sve skuhano tu negdje
“Spominje svašta tamo. Mi ćemo to sve ispitati i odgovorit će mu naš veleposlanik tamo u Washingtonu, kojem je on to pismo i poslao”, najavio je premijer, sugerirajući da “sigurno on ničim izazvan, sam od sebe, nije u dokolici sjeo i pisao to pismo” i napominjući da je “to sve skuhano tu negdje”.
Premijer Plenković je i danas na aktualnom prijepodnevu u Saboru dobio pitanje o pismu od Milana Vrkljana iz oporbene stranke Pravedna Hrvatska, pa je i njemu odgovorio da će kongresmen dobiti odgovor od hrvatskog veleposlanstva u SAD-u.
I ovom prilikom je rekao da je Lamborn bio u posjetu Hrvatskoj prije nekoliko mjeseci u sklopu izaslanstva Kongresa.
“Tonovi na tom sastanku bili su i pozitivni i konstruktivni i reflektirali su odlične partnerske odnose između SAD-a i Hrvatske”, nastavio je Plenković i krenuo nizati postignuća svoje vlade na tom polju: ukidanje viza za ulazak u SAD, ulazak “među prvim zemljama članicama EU” u Global Entry Program “za one zemlje kojima posebno vjeruju”, zatim pitanje obrambene suradnje u sklopu kojeg će Hrvatska nabaviti oklopna vozila Bradley “uz mogućnost nabavljanja dodatnih helikoptera”.
Plenković: On to nije pisao sam
Spomenuo je i energetsku suradnju potvrđenu summitom Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju koji je u ožujku održan u Zagrebu, a na kojem je prisustvovala američka ministrica energetike Jennifer Granholm, kao i izgradnju LNG terminala u Omišlju na Krku zahvaljujući kojem ni uslijed ruske agresije na Ukrajinu “nije došla u pitanje opskrba plinom” u Hrvatskoj.
“Tko su ljudi koji su od tog posjeta, pa i u kontekstu ovakvih posjeta, ovo su samo crtice u odnosima SAD-a i Hrvatske, bili u kontaktu s navedenim kongresmenom, pa je onda i netko od njegovih suradnika, pretpostavljam, napisao ovo pismo, meni to nije poznato. Ja sam tražio i veleposlanstvo u SAD-u i ministarstvo vanjskih poslova da ispitaju, da vidimo o čemu se radi”, dao je do znanja Plenković, koji se očekivano složio s kritikom na račun Milanovića za “proruske stavove” i protivljenje obuci ukrajinskih snaga u Hrvatskoj.
“To nije pisao sam, nije pisao u dokolici, nije pisao ničim izazvan. Pisao je na temelju nečijeg inputa. Taj input je, koliko ja mogu razumjeti, došao više od tu negdje, iz naših kuhinja i laboratorija, a puno manje iz SAD-a”, konstatirao je: “Nama kao Vladi nije poznato, a vjerujem da bi nam bilo poznato, da je bilo koji ulagač u Hrvatsku, a da je iz SAD-a, imao bilo kakav problem, a kamoli bilo kakvu ucjenu”.
Na koga to sumnja, nije otkrio ni na jučerašnjoj presici ni danas u Saboru. No u tom je kontekstu svakako zanimljivo da je među prvima koji su prenijeli Lambornovo pismo američki think tank International Leaders Summit (ILS), uz komentar suosnivačice instituta (inače hrvatskih korijena) Natashe Srdoč, koja i inače godinama proziva Plenkovićevu i ranije hrvatske vlade za sustavnu korupciju.
Lamborna zanima “stvarni vlasnik” Luke Rijeka. Najveći dioničar je češki investitor
Srdoč je pohvalila Lamborna “za njegovo principijelno vodstvo u zahtijevanju odgovora od hrvatskog premijera Plenkovića o blokiranim američkim investicijama, raširenoj korupciji u zemlji i zloporabi sredstava američkih poreznih obveznika kroz multilateralne institucije, uključujući Svjetsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj.”
Dodala je da ono što Lamborn među ostalim navodi u pismu – da je “Hrvatska jedina država članica Europske unije na ‘sivoj listi’ FATF-a za pranje novca i financiranje terorizma”, uz “primjetno nazadovanje Hrvatske u iskorjenjivanju neobuzdane korupcije i pranja novca, stavlja Zapad u ozbiljne ekonomske i sigurnosne rizike”.
Osim od Vlade, odgovore na upit do objave ovog teksta nismo dobili ni od grada Rijeke ni od samog kongresnika Lamborna. Od Luke Rijeka, koju smo pitali za komentar na Lambornova pitanja o “stvarnim vlasnicima strateške infrastrukture u i oko Luke Rijeka”, dobili smo odgovor da je Luka rijeka d.o.o. dioničko društvo te da je “deset najvećih dioničara javan podatak i dostupan je na službenim stranicama” Zagrebačke burze.
Na tim je stranicama vidljivo da je najveći pojedinačni dioničar s 34.64% dionica Port Acquisitions, tvrtka u vlasništvu češkog investitora Jaroslava Strnada. On je pak vlasnički udio Luke Rijeka kupio u ožujku ove godine od dotadašnjeg najvećeg dioničara, poljske kompanije OT Logistics. Ostali najveći dioničari su državni Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) s 25.02% dionica te domaći mirovinski fondovi AZ (15.02%), PBZ CO (7.6%) i Erste Plavi (6.81%).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare