Uoči američkih predsjedničkih izbora, čiji je ishod neizvjestan, visoki dužnosnici u europskim prijestolnicama užurbano se pripremaju za povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. A to bi moglo ponovno razbiti zapadni savez, ali ovaj put posljedice bi moglw biti daleko ozbiljnije.
Trumpova pobjeda izazvala bi val panike diljem Starog kontinenta koji se već suočava s dvije ratne krize, piše Politico.
Da, Europska unija je već preživjela jedan Trumpov mandat i neki lideri čak tvrde da je iz toga izašla jača.
No, u europskim prijestolnicama raste konsenzus – povratak glavnog razbijača ohrabrio bi ruskog predsjednika Vladimira Putina pa potencijalno izazvao destruktivni trgovinski rat i raspirivao političke podjele diljem kontinenta.
Europa je trenutno posebno ranjiva, sa slabom ekonomijom i problematičnim liderima u Njemačkoj i Francuskoj; suočila bi se s drugačijim Trumpom koji bi dolazio na NATO summite i međunarodne sastanke u odnosu na verziju iz razdoblja 2016. do 2020.
Za početak, bio bi oslobođen ograničenja od strane američkih dužnosnika koji su ga pokušavali obuzdati tijekom prvog mandata. Nadalje, predsjednik koji je jednom nazvao EU jednim od najvećih protivnika Amerike vjerojatno bi gledao preko Atlantika s podosta negativnih osjećaja.
Europski lideri mogli su se tješiti da u njegovom prvom mandatu, da bez obzira na ono što se događa preko Atlantika sam kontinent ostaje otok stabilnosti, pod sigurnom rukom moćne njemačke kancelarke Angele Merkel. Nje više nema.
Ovaj put, Europi nedostaje istinskih lidera, a nema više ni Velike Britanije. Nasljednik Merkel, Olaf Scholz, jedva održava koaliciju na okupu, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron postao simbolična figura zbog uspona krajnje desnice.
U međuvremenu, regija oko Europe gori. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku okupiraju pažnju lidera i iscrpljuju vojne i financijske resurse Zapada. Bez kontinuirane podrške iz Washingtona, postavlja se ozbiljno pitanje koliko dugo će Ukrajina moći odolijevati Putinovim snagama.
U Londonu, nova vlada Keira Starmera zabrinuta je da bi Trump mogao povući podršku Volodimiru Zelenskom, smanjujući vojnu pomoć Kijevu ili uvjetujući je trenutačnim mirovnim pregovorima koji bi uključivali predaju teritorija.
Trumpovo obećanje da će završiti rat u Ukrajini unutar 24 sata od preuzimanja vlasti jednako je ozbiljno shvaćeno i u drugim europskim prijestolnicama.
Strah je da bi u slučaju da Rusija dođe do željenog ukrajinskog teritorija mogao uslijediti napad na neku zemlju poput Estonije, Litve ili Latvije – sve članice EU-a i NATO-a – sve kako bi Putin testirao Trumpovu mlaku predanost NATO-u i obrambenim odredbama saveza.
Francuska je iskoristila mogućnost Trumpovog predsjedništva kako bi pozvala ostale europske zemlje da pojačaju vojne kapacitete i ostanu uz Ukrajinu bez obzira na sve.
Problem je što europski lideri, uključujući Francusku, zagovaraju jačanje vojski već dvije godine. Ipak, osim Poljske, malo tko je zapravo poduzeo konkretne korake.
Strah od trgovinskog rata
Druga europska preokupacija je mogućnost da Trump ponovno započne transatlantski trgovinski rat. Prijetio je uvođenjem tarifa od 10 do 20 posto na sav uvoz u SAD kako bi vratio proizvodna radna mjesta kući – i dok je Peking glavni fokus njegovog bijesa, ima dovoljno neprijateljstva za podijeliti.
Visoki europski trgovinski dužnosnici nedavno su rekli veleposlanicima EU-a da će biti spremni reagirati na potencijalne trgovinske sporove ako bude potrebno. U Londonu, također, Starmerov tim razmatra rizik ponovnog trgovinskog rata.
Trump je predložio carinu od 100 posto na sva uvezena vozila, što bi bila katastrofalna vijest za zemlje s jakom autoindustrijom. Primjerice, njemačko gospodarstvo, koje se već bori, pretrpjelo bi pad BDP-a od 0,23 posto zbog Trumpove trgovinske politike, prema studiji objavljenoj od strane London School of Economics (LSE).
Antagonizam potaknut trgovinskim ratom ne bi imao samo ekonomski učinak. Kada je riječ o sigurnosti, London je tradicionalno bio jedan od najbližih saveznika Washingtona. No, političke napetosti već su očite.
Odnosi između Trumpa i nove Starmerove lijevo-centrističke vlade već su u problemima. Republikanci su osudili Starmerovu krajnje lijevu Laburističku stranku jer su poslali aktiviste da podrže Harris na izborima, tvrdeći da je to čin stranog uplitanja u američku demokraciju. Trumpova kampanja podnijela je pravnu žalbu protiv stranke, optužujući je za strano uplitanje.
Također, Trumpov učinak na Bliski istok još je jedan razlog za zabrinutost u Europi. U prvom mandatu, odbacio je iranski nuklearni sporazum koji su podržali Njemačka, Francuska, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo. Time se pojačava rizik od izravnog sukoba između Washingtona i Teherana.
Europske podjele
Zatim, tu je pritisak koji bi drugi Trumpov mandat mogao staviti na samu Europu. U SAD-u, Trump je najkontroverzniji političar današnjice. A ima želju dijeliti i europske vlade, što će dodatno otežati koordinaciju bilo kakvog zajedničkog odgovora EU-a na trgovinske ili sigurnosne izazove.
Lideri u Londonu, Berlinu i Parizu mogli bi se zgroziti zbog Trumpove pobjede. No, europski autoritarni i krajnje desni lideri poput mađarskog premijera Viktora Orbána i talijanske premijerke Giorgie Meloni vidjet će to kao potvrdu svojih stavova.
Orbán, koji je prošlog ljeta otputovao u Moskvu kako bi posjetio Putina, redoviti je sudionik ultrakonzervativnih okupljanja u SAD-u pod Trumpovim pokroviteljstvom. To je dovelo do nagađanja da bi on mogao biti prvi koji bi brzo čestitao bivšem američkom predsjedniku, čak i ako rezultat izbora bude daleko od jasnog.
Što se tiče Meloni, njezini saveznici u Rimu kažu da bi bila idealna osoba za ulogu Trumpove posrednice u Europi.
Čak i u Njemačkoj, neki vide priliku u Trumpovoj pobjedi. Iako nije pozitivna. Stariji članovi vlade privatno priznaju da bi koalicija kancelara Scholza vjerojatno bila sklonija raspadu ako pobijedi Harris.
To je zato što bi Trumpov povratak u Bijelu kuću predstavljao takvu prijetnju globalnoj političkoj stabilnosti da bi sve tri stranke u koaliciji morale ponovno razmisliti prije nego što prekinu suradnju.
Sve o posljednjem danu kampanje američkih izbora pratimo na OVOM LINKU.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!