Od kulture do politike, krize životnih troškova, životnog stila, do okoliša i znanosti - sljedećih 12 mjeseci donijet će nam nove trendove, zvijezde i izazove.
Stručnjaci za Guardian donose svoja predviđanja o tome što nas čeka u 2023.
Sport
Koliko god to nevjerojatno zvučalo, jedva 18 mjeseci nas dijeli od novih Olimpijskih igara, koje će se održati 2024. u Parizu. Igre će biti spektakularne, a ceremonija otvorenja održat će se na 6-kilometarskoj obali rijeke Seine. Natjecanja u odbojci na pijesku odvit će se u blizini Eiffelovog tornja, a konjička natjecanja u palači Versailles. Ove godine, tijekom kvalifikacijskih turnira za Olimpijadu, dobit ćemo ideju o spektaklu koji nas čeka, piše Sean Ingle.
Najzanimljiviji događaj sigurno će biti breakdancing, koje će se prvi put u povijesti održati na Olimpijskim igrama upravo u Parizu. Kvalifikacije će biti napete jer je mjesto na Igrama garantirano tek za 32 plesača – 16 muškaraca i 16 žena.
Uvođenjem breakdancea Igre se želi približiti mlađoj publici zbog koje su već uvedene discipline surfanja, skateboardanja, sportskog penjanja i košarke 3×3, koje su prvi put održane u Tokiju.
Tehnologija
Po pitanju tehnologije, piše John Naughton, 2023. podsjeća više na 1993. nego sve druge u nedavnoj povijesti. Početkom 1993. programeri Marc Andreessen i Eric Bina u javnost su pustili Mosaic – prvi moderni web browser, zbog čega je šira javnost naglo shvatila čemu služi ta čudna stvar imena “internet.”
Sada ponovno proživljavamo taj trenutak s umjetnom inteligencijom (AI). Dosad većina ljudi nije baš znala o čemu se tu radi ili čemu to služi, osim možda za automatiziranje poslova. No 2022. se pojavila nova varijanta, imena “generativni AI” – sustavi koji mogu generirati vjerodostojne artefakte. Na primjer, Midjourney program može kreirati sliku kao odgovor na upit tipa “nacraj sliku J. K. Rowling kao astronautkinje.”
Dosad je većina ljudi te sustave gledala kao zanimljive igračke. No nova aplikacija generativnog AI-ja, Chat GPT, sada može često – iako ne uvijek – generirati plauzibilne tekstove. Na primjer, ChatGPT može pisati eseje, a jedan američki sveučilišni profesor od njega je zatražio da sastavi silabus za jedan kolegij o poduzetništvu.
Naravno, ChatGPT može pisati i lijepo oblikovane gluposti ili uvjerljivu propagandu. Ova aplikacija preko noći je postala nevjerojatno popularna – u tek pet dana došla je od nula do milijun korisnika. Zašto? Zato jer svi shvaćamo da ChatGPT može obavljati zadatke koje vidimo kao korisne, ali istovremeno i komplicirane, što znači da je javnost napokon shvatila čemu služi AI.
Možemo očekivati da će 2023. biti godina ChatGPT-ja. Studenti će ga obožavati, a njihovi profesori neće biti oduševljeni. Kako ocijeniti eseje ako ne znate jesu li ih napisali studenti ili programi? Sustavi za procjenu znanja koji ovise o pismenim zadatcima morat će biti radikalno reformirani. Postat će mnogo teže otkriti dezinformacije.
Što se tiče drugih vijesti iz tech industrije, Mark Zuckerberg će nastaviti bacati novac na (ne)slavni projekt Metaverse, no dobri stari (i dosadni) Facebook ostat će stabilan i profitabilan biznis, većinom zato jer se na njemu zadržavaju naši roditelji, stričevi, tete i bake. Facebook će postati kao Microsoft Office – pouzdan i dosadan.
Ne treba zaboraviti ni Elona Muska, koji će nastaviti s pokušajima da spasi Twitter istovremeno ga uništavajući.
Televizija
Popularna serija True Detective vraća se 2023. s novom sezonom. Dosad se mogla pohvaliti postavom prepunom poznatih faca (Matthew McConaughey, Woody Harrleson, Colin Farrell i Mahershala Ali), a u novoj će sezoni detektivku glumiti Jodie Foster, piše Barbara Ellen.
Doći će i do ključnih promjena u glumačkoj postavi u kontroverznom projektu reboota popularnog Fraisera. Sitcom se prvotno emitirao od 1993. do 2004., a postao je jedna od najvećih humorističnih serija u povijesti. U novoj verziji neće biti patrijarha obitelji Crane jer je glumac John Mahoney preminuo 2018., a ni David Hyde Pierce (Niles) navodno ne želi sudjelovati u projektu.
Na Disney+ ove godine dolazi i nova sezona hita The Bear.
Međunarodna politika
Nova godina ne obećava olakšanje izmučenim građanima Ukrajine, piše Simon Tisdall. Ruski predsjednik Putin tvrdi da je civilna infrastruktura legitimna vojna meta, a ruski napadi raketama i dronovima vjerojatno će se nastaviti najmanje do proljeća. Ako ukrajinska vlada ne uspije na životu održati opskrbu toplinom, strujom i vodom – a već sad se muči – milijuni Ukrajinaca bit će primorani napustiti svoje domove ili pobjeći u inozemstvo.
Nova izbjeglička kriza pogoršat će političke tenzije u europskim zemljama koje se već sad teško nose s krizom životnih troškova izazvanom ratom. I Rusija će se suočavati s problemima javne podrške. Hoće li Putinov željezni stisak nad Rusima napokon oslabiti? To je jedna od velikih nepoznanica koja nas čeka ove godine.
U vojnom smislu rat nije ni blizu završetka. Očekuju se proljetne ofenzive obiju strana, uključujući kroz Bjelorusiju. Izgledi za pregovore su slabašni. Većina ljudi, uključujući Putina, slažu se da rat može završiti jedino mirovnim pregovorima, no nitko ne želi poduzeti prvi korak. Čelnici zemalja članica EU-a i NATO-a inzistiraju da neće nagovarati Kijev da odustane od teritorija kojima bi se nagradila ruska agresija. Njihovo jedinstvo oko ove pozicije moglo bi ove godine biti poljuljano.
U Kini je kolaps nulte stope covida označio pobjedu popularnih prosvjeda za slobodu, no mogao bi rezultirati porastom slučajeva bolesti među necijepljenim građanima. Ova velika promjena također je predstavljala veliko poniženje za kineskog vođu Xi Jinpinga, potkopavši njegovu auru nepogrešivosti. Xi se također mora nositi s ekonomskim problemima, kao i dugom, koji su samo porasli zbog pada globalne potražnje, ali i pogrešnog upravljanja. Kao i svi diktatori kroz povijest, Xi bi mogao baciti pogled van granica Kine kako bi skrenuo pozornost s promašaja kod kuće. Ovo bi mogla biti godina kada će Xi silom pokušati ostvariti svoju ambiciju pokoravanja Tajvana.
Nova izraelska vlada, u kojoj na ključnim pozicijama sjede figure krajnje desnice, mogla bi se suočiti sa sudbinskim promjenama. Premijer Benjamin Netanyahu u nekoliko navrata je prijetio napadom na nuklearna postrojenja u Iranu, no zasad ga je u tome sprječavao SAD zbog opravdanog straha od posljedica takvog postupka.
No ako napokon propadne nuklearni sporazum s Teheranom iz 2015., a to djeluje izgledno, fokus će se prebaciti na daljnje kažnjavanje Irana, što uključuje moguće vojne akcije, što bi moglo intenzivirati postojeće napetosti između Irana i Izraela u Siriji i Libanonu, dodatno pogoršati situaciju u Gazi i na okupiranim teritorijima, a moguće je i da će se umiješati i Rusija i zaljevske zemlje.
Antirežimski prosvjedi u Iranu, koje vode mlade žene, destabiliziraju zemlju. Nastavak nereda mogao bi muslimaske vođe u toj zemlji natjerati da se pokušaju osvetiti i kod kuće i u inozemstvu. No izgledi za uspješnu drugu iransku revoluciju čine se slabašni nakon opsežnih i brutalnih gušenja prosvjeda diljem zemlje.
Klima
Procjene su govorile da će emisije ugljika u 2022. dosegnuti 40.6 milijardi tona – blizu rekorda iz 2019. Izvješća su također upozoravala da ćemo kroz devet godina prijeći granicu od globalnog zagrijavanja od 1.5 stupnjeva Celzijusa ako bez odlaganja ne uvedemo promjene, piše Ashish Ghadiali.
Sve to znači da je 2023. godina presudna za klimatsku akciju, a prve naznake došle su već 1. siječnja, kada je na dužnost stupio novi/stari brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, tako smjenjujući Jaira Bolsonara. Da Silva je obećao da će zaštititi Amazonu i uložiti napore da se stane na kraj deforestaciji, koja je jedan od glavnih uzročnika raspada klimatskih sustava. Tijekom Bolsonarovog mandata na čelu Brazila uništeno je područje Amazone dvostruko veće od teritorija Walesa, upozorava aktivistica Greenpeacea za Brazila, Christiane Mazzetti.
“Ohrabruju obećanja Lule da će to zaustaviti,” kaže Mazzetti, “no to neće biti jednostavno. Zločini nad okolišem su izvan kontrole. Lula će morati ojačati i dati ovlasti agencijama za okoliš koje je Bolsonaro ukinuo, ali i ponovno osnovati državne autoritete za zaustavljanje zločina nad okolišem.”
Na međuvladinoj razini, klimatsko financiranje bit će još jedan prioritet u 2023. Ono treba istovremeno podržavati ubrzanu dekarbonizaciju svjetske ekonomije, ojačati prilagodbu klimatskoj krizi i financirati gubitke i štete u zajednicama koje su najviše pogođene krizom.
Za ovu inicijativu ključan će biti lipanj, kada će francuski predsjednik Emmanuel Macron održati summit u Parizu gdje će naglasak biti izgradnja potpore za plan i osnivanje “novog financijskog pakta s globalnim Jugom” uoči sastanka zemalja članica G7 u Japanu.
Znanost
Europska svemirska agencija 2023. planira lansirati Juice (Jupiter Icy Moons Explorer), koji će biti lansiran u travnju, a na Jupiter stići 2031. Proučavat će tri satelita Jupitera – Europu, Callisto i Ganimeda – čiji bi ledeni oceani mogli podržavati život.
Također, NASA šalje letjelicu na asteroid imena Psyche, koji kruži oko Sunca između Marsa i Jupitera, a vjeruje se da je on željezna jezgra mladog planeta koja bi mogla otkriti tajne o metalnoj unutrašnjosti našeg planeta. Misija Psyche bit će lansirana u listopadu, a do Jupitera će stići 2029.
Nakon uspjeha mRNA cjepiva tijekom pandemije, razvijaju se i drugi slični načini za imuniziranje od različitih bolesti. Njemačka kompanija BioNTech počet će testiranja na ljudima za mRNA cjepiva protiv malarije i tuberkuloze već za nekoliko mjeseci, izvijestio je znanstveni časopis Nature. Njegov konkurent Moderna iz Massachusettsa također razvija mRNA cjepiva za viruse koji izazivaju genitalni herpes i osip.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!