Elektrana u središnjoj Ukrajini bila je u plamenu, a posvuda oko nje ruševine. Prostorija veličine dva nogometna igrališta, nekada dom snažne parne turbine, također je ležala u ruševinama.
To je prizor koji je Dmytro, 41-godišnji operater pogona, zatekao kada je ušao u postrojenje u svibnju nakon ruskog raketnog napada.
“Suze su mi navrle na oči, bilo je to teško gledati”, rekao je Dmytro, čije puno ime zbog sigurnosnih razloga Politico nije otkrio.
No najteži dio tek je slijedio. Više od 700 radnika ubrzo je počelo raditi na sanaciji uništenog kompleksa, započinjući mukotrpan proces popravka što je brže moguće.
Takvi se prizori sad ponavljaju diljem Ukrajine, i to u trenucima dok zima neumoljivo dolazi. Tisuće Ukrajinaca utrkuje se s vremenom kako bi rekonstruirali, zaštitili i unaprijedili energetski sustav koji je izgubio polovicu kapaciteta za proizvodnju energije.
Problem dodatno pogoršava to što su ruski zračni napadi ostavili Ukrajinu u velikoj mjeri ovisnom o nuklearnoj infrastrukturi koja nije zaštićena od raketnih udara. I za to više nema dovoljno vremena.
Stručnjaci predviđaju ograničenja u opskrbi energijom koja bi ljude mogla ostaviti bez struje veći dio dana. Dodaju li se tome hladni val i daljnji napadi na nuklearne sustave, Ukrajina bi se mogla suočiti s nestancima struje do 20 sati dnevno.
To bi značilo domove bez grijanja, tvornice ključne za ratnu proizvodnju bez struje, te Ukrajince koji napuštaju zemlju u potrazi za utočištem. Zato Kijev već neko vrijeme od saveznika traži hitnu pomoć.
“Predviđamo… vrlo surovu zimu”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik, kojemu je odobrena anonimnost kako bi govorio otvoreno.
“Ljudi će umirati u svojim domovima jer Rusija uništava energetsku infrastrukturu.”
Ukrajina je zatražila pomoć od Europske unije
Svaka je zima tijekom rata bila teška za Ukrajinu, ali nadolazeća sezona dolazi nakon višemjesečnih ruskih zračnih napada na energetsku infrastrukturu.
Samo krajem kolovoza, Rusija je ispalila više od 200 raketa i dronova na energetske proizvodne objekte u zemlji, zaključujući kampanju koja je smanjila ukrajinski kapacitet proizvodnje električne energije za više od devet gigavata. To je osam elektrana i više od 800 objekata za opskrbu toplinom. Realnost je da će zbog toga ukrajinska kućanstva imati struje za osam do 14 sati dnevno.
No, napadi na ukrajinske nuklearne elektrane bili bi posebno ozbiljni. Kijevski reaktori trenutno osiguravaju 60 posto ukupne energetske proizvodnje u zemlji, a bilo koji raketni udar na infrastrukturu koja podržava te elektrane mogao bi ih onesposobiti.
Prošlog mjeseca, Ukrajina je zatražila pomoć od Europske unije, strahujući da će Rusija uskoro krenuti na njezinu atomsku infrastrukturu. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u Ujedinjenim narodima da bi takvi napadi mogli dovesti do “nuklearne katastrofe”.
Situaciju je dodatno pogoršala odsutnost zapadnih trgovaca i tvrtki, koje su bile nevoljne za skladištenje plina zbog ponovljenih ruskih napada i manje atraktivnih marži. A još je jedan nepredvidiv čimbenik samo vrijeme.
U najgorem scenariju, da temperatura padne ispod minus deset stupnjeva Celzijusa i Moskva onesposobi ukrajinske nuklearne elektrane, zemlja bi se mogla suočiti s nestancima struje do 20 sati dnevno. To bi stvorilo još jednu humanitarnu krizu za Europu.
U travnju je Kijev odredio vodećim energetskim tvrtkama u zemlji da zaštite objekte za proizvodnju energije. To uključuje vreće pijeska i gabione, metalne kaveze ispunjene kamenjem, kao osnovnu razinu zaštite te debele betonske pokrove kao višu razinu.
Te obrane “dobro funkcioniraju” protiv dronova i nekih raketa iako ne mogu izdržati izravan udar snažnijih krstarećih raketa poput Kh-101.
Ipak, ukrajinske nuklearne elektrane ostat će potpuno izložene. Energoatom, državna atomska tvrtka, tek je krajem rujna započela s ugovaranjem zaštite, što znači da obrana apsolutno neće biti spremna na vrijeme za zimu.
“Ukrajinci će morati računati samo na vjeru”
Ukrajina je također postala kreativna, opremajući više od 20 bolnica diljem zemlje solarnim panelima kako bi osigurala kontinuirano napajanje čak i ako budu napadnute centralizirane elektrane. No to neće “puno” pomoći ove zime.
I dok operateri rade neprekidno kako bi popravili uništene ukrajinske elektrane, malo je vjerojatno da će Ukrajina uspjeti popraviti sve. Dio toga posljedica je vremena koje je potrebno za pronalazak rezervnih dijelova i njihovu instalaciju.
Dok se predmeti poput kablova i dizalica mogu zamijeniti u otprilike mjesec dana, pronalazak i ponovno postavljanje specifične opreme kao što su autotransformatori može potrajati do godinu dana.
Energetska zajednica, koja se nada da će prikupiti milijardu eura pomoći, ima cilj obnoviti tri gigavata kapaciteta električne energije prije zime. U međuvremenu, udruženje operatora EU mreže ENTSO-E najavilo je da će povećati izvoz električne energije prema Ukrajini. To će od 1. prosinca dodati samo 400 megavata dodatnog kapaciteta na ukrajinsku mrežu, što je daleko od potrebnog.
Učinkovitija od dodatne energije su dodatna sredstva za protuzračnu obranu i ubrzana nabava rezervnih dijelova, uz neizbježnu humanitarnu pomoć koja će biti potrebna ako dođe do ozbiljnih nestašica energije.
“Bez dodatnih sustava protuzračne obrane, Ukrajinci će morati računati samo na vjeru”, zaključio je Dmytro.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!