Madeleine Albright, koja je kao djevojčica pobjegla od nacista iz rodne Čehoslovačke da bi kasnije postala prva američka državna tajnica, a u poznoj dobi feministička ikona, umrla je u srijedu u 84. godini, objavila je njezina obitelj.

Ona je bila prva američka državna tajnica, nakon što su prije nje tu funkciju obnašali isključivo muškarci.

Below is a statement from the family of @Madeleine: pic.twitter.com/C7Xt0EN5c9

— Madeleine Albright (@madeleine) March 23, 2022

Albright je bila oštra diplomatkinja u administraciji koja se nerado upletala u dvije najveće vanjskopolitičke krize 1990-tih, genocide u Ruandi i u Bosni i Hercegovini.

“Slomljena srca javljamo da je dr. Madeleine K. Albright, 64. državna tajnica i prva žena na toj dužnosti, umrla ranije u srijedu. Uzrok smrti je karcinom”, napisala je obitelj na Twitteru.

Albright, koja je 1993. postala američka veleposlanica u UN-u, zauzimala se za žešću politiku prema bosanskim Srbima, No, u prvom mandatu predsjednika Billa Clintona, brojni visoki vanjskopolitički dužnosnici prisjetili su se kako je SAD prošao u Vijetnamu i nisu željeli da se ista greška ponovi na Balkanu. SAD je odgovorio tako da je sa saveznicima izveo zračne udare koji su doveli do okončanja rata, ali tek nakon tri godine.

Zahvaljujući svome izbjegličkom iskustvu, natjerala je SAD da bude supersila koja se koristi tom snagom. Željela je “mišićavi internacionalizam”, rekao je James O’Brien, savjetnik Albright tijekom rata u BiH.

Jednom je prilično razbjesnila Pentagon, upitavši generale zašto vojska uopće ima milijun vojnika ako ih nikada ne koristi.

U ranoj fazi Clintonove administracije, kada je bezuspješno tražila bržu i žešću reakciju u Bosni, Albright je podržala osnivanje UN-ova suda za ratne zločine koji je glavne arhitekte rata, uključujući srbijanskog predsjednika Slobodana Milosevića i vođe bosanskih Srba, strpao u zatvor.

Poznata po izravnosti, Albright će ostati zapamćena i po tome kada je, nakon što su kubanski lovci srušili dvije američke bespilotne letjelice, rekla: “Kukavice, nemaju cojones”, koristeći se španjolskom riječi za testise.

Rođena u Čehoslovačkoj 1937., bila je prva američka državna tajnica i na toj dužnosti je bila do 2001.

Bolne pouke naučene u Ruandi i u Bosni, SAD-u su dobro poslužile na Kosovu kada su moćniji Srbi krenuli u etničko čišćenje Albanaca. NATO je 1999. odgovorio 14-tjednom kampanjom zračnih udara koji su obuhvatili i Beograd.

Nastojeći pritisnuti Sjevernu Koreju da obustavi svoj nuklearni program, Albright je 2000. otputovala u Pjongjanom i susrela se s Kim Jong-ilom, postavši najviša američka dužnosnica koja je posjetila tu zabačenu komunističku zemlju.

Kada je Clintonova era završila, Albright je postala ikona generaciji mladih žena koje su pronalazile inspiraciju u njezinoj borbi za ravnopravnost spolova.

“U paklu postoji posebno mjesto za žene koje ne pomažu drugim ženama”, znala je reći Albright.