Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici zabrinuti su zbog tisuća vojnika iz Sjeverne Koreje koji bi se trebali boriti na strani Rusije protiv Ukrajine jer to potvrđuje trend rasta antizapadnih saveznika i predstavlja sigurnosnu prijetnju na globalnoj razini.
Također, stotine iranskih dronova koriste se u napadima na Ukrajinu, a Teheran je navodno poslao Rusima i kratkodometne balističke rakete, prenosi CNN. Istovremeno, Kina je optužena za opskrbu ruskog ratnog stroja značajnim količinama “dvostruko uporabljivih” proizvoda kao što su mikroelektronika i alatni strojevi, koji se mogu koristiti za izradu oružja. Prošlog tjedna SAD je prvi put kaznio dvije kineske tvrtke zbog isporuke cjelovitih sustava naoružanja. Zasad sve tri zemlje poriču da pružaju ikakvu podršku Rusiji.
Strahuje se da zajednički neprijateljski stav prema SAD-u sve više potiče ove zemlje da rade zajedno – povećavajući prijetnju koju bilo koja od njih pojedinačno predstavlja za Washington ili njegove saveznike, ne samo u jednoj regiji, već možda i u više dijelova svijeta istovremeno. Stoga, spominjanje Trećeg svjetskog rata nije iracionalno. Savez, na čelu s Rusijom i Kinom, bi okupio nuklearne sile, ali i one koje vrlo brzo mogu imati nuklearno oružje – Sjevernu Koreju i Iran.
Pogled prema Iranu i Kini
Južna Koreja ne promatra mirno što čini sjeverni susjed, s kojim je tehnički još uvijek u ratu, pa najavljuje pomagati Ukrajini kroz opskrbu oružujem, ali i ljudstvom “u svrhu pomoći kod ispitivanja zarobljenih sjevernokorejskih vojnika”. Pod pritiskom su i SAD, kao i Europska unija. Poljska i zemlje Baltika su pod najvišim stupnjem pripravnosti, a na oprezu su Finci i zemlje Skandinavije.
Ipak, dok je problematično što se Sjeverna Koreja uključuje u sukob, kao i što se Moldavija ili Gruzija okreću Rusima, a Slovačka, Mađarska, Bugarska i Srbija otvoreno pozivaju na nastavak partnerstva s Rusijom, puno veća prijetnja svjetskom miru je eventualni ulazak Irana, a posebno Kine, u bilo kakve vojne operacije.
Za Teheran, koji se suočava s teškim zapadnim sankcijama i sve većim sukobom s američkim saveznikom Izraelom, opskrba Rusije oružjem potencijalno jača njegov obrambeni sektor, dok mu veze s Pekingom i Moskvom pružaju diplomatsku zaštitu. Kineski predsjednik Xi Jinping, koji je nekoliko tjedana prije ruske invazije proglasio “partnerstvo bez granica” s Putinom, tvrdio je da je neutralan u sukobu i uglavnom je usmjerio kineske tvrtke da ne isporučuju vojnu pomoć Rusiji. Ipak, Kina je popunila praznine u ruskoj potražnji za drugim proizvodima, uključujući one koje SAD i drugi smatraju dvostruko uporabljivima te ima koristi od ruskih energetskih popusta. Peking brani “normalnu trgovinu” s Rusijom, a također je nastavio širiti zajedničke vojne vježbe i diplomatske veze s Rusijom, koju smatra ključnim partnerom u suprotstavljanju Zapadu na međunarodnoj sceni.
Iako Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja imaju individualne motive za međusobnu suradnju, posebno unutar konteksta rata u Ukrajini, postoje jasna ograničenja u širem koordiniranju, uzajamnom povjerenju pa čak i interesu za prisniju suradnju. Barem za sada, tvrde stručnjaci.
Zapad ne promatra mirno što se događa
Primjerice, Iran više nije “omiljena država za kinesku politiku na Bliskom istoku” jer Peking gradi odnose s bogatijim zaljevskim zemljama. Peking također pažljivo upravlja odnosima sa Sjevernom Korejom, koja gotovo u potpunosti ekonomski i diplomatski ovisi o Kini.
Iz perspektive Zapada kinesko odbijanje prekida ekonomskih veza sa Sjevernom Korejom i Rusijom često se vidi kao otvorena podrška tim režimima. Bez obzira na diplomatske pokušaje Pekinga da to ospori riječima. Posebno jer je Američka komisija za nacionalnu obrambenu strategiju, nezavisna skupina koju je Kongres zadužio za procjenu američke obrambene strategije, ustvrdila da se kinesko-rusko partnerstvo “produbilo i proširilo te uključuje vojno i ekonomsko partnerstvo s Iranom i Sjevernom Korejom”.
“Ovo novo usklađivanje nacija suprotstavljenih američkim interesima stvara stvarni rizik, ako ne i vjerojatnost, da bi sukob bilo gdje mogao postati višeregionalni ili globalni rat,” stoji u izvješću.
Zapad, naravno, sve to ne promatra bez reakcije. NATO je posljednjih godina ojačao odnose s američkim saveznicima i partnerima u azijsko-pacifičkoj regiji, a sastanku ministara obrane prošlog tjedna po prvi su put prisustvovale Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.
U konačnici, iako se vjeruje da za otvorenu vojnu suradnju četiri zemlje nemaju direktnu korist, rizik itekako postoji. Posebno ako bi se Kina odlučila vojno udariti na Tajvan ili kad bi počeo rat Irana i Izraela…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare