Profesor s Insituta za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki gostovao je u emisiji Novi dan. Nakon mnogih javljanja Skypeom u program N1 televizije, Kamenjecki je danas stigao u naš studio, gdje je s našim Tihomirom Ladišićem razgovarao o ratu u Ukrajini.
“Koliko sam čuo od gradske uprave, za čitavo ovo vrijeme, poginulo je preko 200 civila u Kijevu s tim da je Kijev sad nešto manje pogođen udarima u odnosu na neke druge gradove”, rekao je profesor Maksim Kamenjecki koji i dalje održava nastavu, online i uživo, na Institutu u Kijevu.
Opisao je kako izgleda život mladih u Kijevu, je li mogu dolaziti na nastavu te koliko ih je otišlo iz Ukrajine.
“Jedan veći broj mladih se odselio iz Ukrajine. Oni koji su ostali na našem fakultetu prve četiri godine imaju nastavu u dvoranama. Samo tečaj magisterija, diplomski i postdiplomski studij, se odvija online. Raspored je napravljen tako da studenti mogu stati u sklonište u slučaju zračne uzbune. Zato jedan dio studenata ima nastavu online svaki dan. Naša zgrada nema posebnog skloništa zato što se gradila u vrijeme kada se mislilo da rata više neće biti. Zbog toga količina studenata mora biti takva da stane u donji dio zgrade gdje nema prozora.
Studentski život se dosta promijenio u ove dvije godine. Ima dosta ograničenja. Još je uvijek u većini gradova, izuzev zapadne oblasti, na snazi policijski sat. Nema tulumarenja po noći. Studenti su se dosta razišli po svijetu”, ispričao je Kamenjecki koji je dodao da je iznimno teško živjeti u ratnom Kijevu.
“Količina stakla po podu je znala biti tolika da nismo s psom mogli ići u šetnju. Zbog ruskog uništavanja elektrana i najveće elektrane u blizini Kijeva struje nije bilo dovoljno u Ukrajini. Rusija jedino što ne može gađati su nuklearne elektrane, a njihovih kapaciteta očito nema dovoljno da se distribuira za gospodarstvo, individualne potrošače, stambene zgrade i onda su sada uveli samo za gospodarstvo, a ovih dana počeli isključivati za individualne potrošače i to je problem”, ispričao je profesor.
Dodao je i kako osjeća podršku od prijatelja koji žive izvan Ukrajine, ali što se tiče međunarodnih odnosa tu je podrška kompliciranija.
” Mi nemamo uvida u sve što se događa. Što se tiče oružja ne znamo kada se to isporučuje, ali sigurno je da je tu prisutno kašnjenje. Nama nekih stvari stvarno fali i bez te pomoći, kako sam čuo od ljudi s bojišnica, Ukrajini će biti teško zadržavati teritorij, a kamoli ići dalje.”
Rekao je i što misli da je krajnji Putinov cilj.
“Mislim da je generalni cilj Putina nanijeti maksimalno štete Ukrajini jer zaposjesti čitavi teritorij nije moguće.”
Za kraj je prokomentirao i atentat na slovačkog premijera. Rekao je da je to pitanje ne samo europske sigurnosti nego općenito i europskog poretka te da će ovaj atentat biti problem i za svijet, a ne samo za Europu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!