Je li SAD već izgubio prvu veliku bitku u “ratu za čipove” s Narodnom Republikom Kinom? Neki misle tako, i to na temelju novog Huaweijevog mobitela s mogućnošću satelitske veze i procesorom koji je, navodno po prvi put “made in China”. Stručnjaci, ipak, upozoravaju da je pred Kinom još puno posla da zaobiđe američke sankcije.
Kad je administracija američkog predsjednika Joea Bidena u listopadu prošle godine izdala zabranu izvoza naprednih mikročipova i opreme za njihovu proizvodnju u Kinu, bio je to nastavak politike Donalda Trumpa, ali i eskalacija tehnološke blokade glavne geopolitičke suparnice Amerike.
Razlog je, bar službeno, bila zaštita nacionalne sigurnosti, odnosno obuzdavanje kineskog programa razvoja modernog oružja. SAD je odlučio pošto-poto zadržati tehnološku prednost pred ovom jednopartijskom socijalističkom silom čije su globalne ambicije počele rasti usporedo s njenim dotad neviđenim gospodarskim rastom te industrijskim i znanstvenim razvojem.
Biden je zadao dodatan udarac Pekingu kad je prošlog mjeseca potpisao i izvršnu uredbu o ograničenju američkih ulaganja u Kinu “u osjetljivim tehnologijama i proizvodima ključnima za vojsku, obavještajne podatke, nadzor ili kibernetičke sposobnosti takvih zemalja”. Konkretno, zabrana se odnosi na ulaganje u proizvodnju i razvoj poluvodiča, umjetne inteligencije i kvantne informacijske tehnologije.
Ali kritičari Bidenove politike, među kojima su i američki proizvođači čipova, upozoravali su da će ovakve sankcije bez presedana neće zaustaviti Kinu, već da će joj samo dati poticaj da pod svaku cijenu razvije domaću alternativu američkoj tehnologiji. Najnovije vijesti iz Kine daju im za pravo, bar na prvi pogled.
Naime, Huaweijeva podružnica HiSilicon i kineski proizvođač mikročipova Semiconductor Manufacturing International Corp (SMIC) su, prema izvještajima, samostalno proizveli 7-nanometarski mikročip Kirin 9000s koji je kineski proizvođač mobitela ugradio u svoj najnoviji model Mate 60 Pro. Američka zabrana izvoza odnosi se na sve čipove veličine 16 nanometara ili manje (što je veličina manja, čip je napredniji).
Huawei Mate 60 Pro kao “šamar” SAD-u?
Zanimljivo je da je Huawei pustio Mate 60 Pro u prodaju prošli tjedan diskretno, gotovo bez promocije kakva bi se očekivala za novu perjanicu njihovog asortimana. Informacije o snazi i dizajnu ugrađenog procesora i brzini bežične internetske veze uopće nisu predstavljene u specifikacijama, ali ističe se mogućnost satelitskih poziva. Kupci ovog pametnog telefona u Kini na društvenim mrežama dijele rezultate testove brzine prema kojima je njegov prijenos podataka usporediv ili brži nego kod vrhunskih 5G telefona.
Teško da je slučajnost to što je mobitel pušten u prodaju u trenutku kad je američka ministrica trgovine Gina Raimondo bila u posjetu Pekingu. Tamo je prošlog tjedna, unatoč upornom traženju Pekinga da Washington ukine ili ublaži restrikcije na izvoz čipova, dala do znanja da to ne dolazi u obzir jer SAD “ne pregovara o pitanjima nacionalne sigurnosti”. Bloomberg, koji je uz pomoć tehnološke tvrtke TechInsights temeljito secirao ovaj pametni telefon, utvrdio je da se radi o 5G procesoru brzine preko 350 megabita u sekundi.
Paul Triolo iz poslovno-konzultantske tvrtke Albright Stonebridge Group opisao je za Washington Post novi mobitel “velikim udarcem za sve Huaweijeve bivše dobavljače tehnologije, uglavnom američke tvrtke”. Dodao je da je za Kinu “glavno geopolitičko značenje bilo pokazati da je moguće u potpunosti dizajnirati i dalje proizvoditi, bez američke tehnologije, proizvod koji možda nije tako dobar kao vrhunski zapadni modeli, ali je još uvijek prilično sposoban .”
Dan Hutcheson, analitičar iz TechInsightsa, otišao je još dalje i za Reuters ovo nazvao “velikim tehnološkim probojem” za Kinu i “šamarom” za SAD, odnosno poruku Kine “vidite što možemo napraviti, ne trebate nam”.
Adrian Barić: Efikasnost proizvodnje vrlo niska, vrlo vjerojatno ispod 50%
Svoj osvrt na ovu temu za N1 je dao Adrian Barić, redoviti profesor na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu.
“Kina je doista proizvela jedan napredan čip koji ugrađuje u novi Huawei mobitel Mate 60 Pro koji po funkcionalnosti jako podsjeća na dobre čipove drugih svjetskih proizvođača vrhunskih mobitela. Iako je nemoguće znati sve detalje, može se pretpostaviti da je za to koristila strojeve koji su namijenjeni za grublje tehnologije (jednostavno zato jer najnoviji strojevi ne postoje na slobodnom tržištu i točno se zna gdje i tko ih ima)”, komentirao je Barić.
“To nadalje znači da je efikasnost proizvodnje vrlo niska, vrlo vjerojatno ispod 50%, dok bi uobičajena efikasnost proizvodnje čipova trebala biti iznad 90%, što značajno poskupljuje proizvodnju čipova. SMIC proizvodi te čipove više zato da iritira Ameriku i EU, ali trenutno sigurno ne može ekonomski konkurirati nijednom velikom svjetskom proizvođaču čipova i mobitela jer u proizvodnji imaju puno škarta”, zaključuje profesor s FER-a.
“Može li se u budućnosti to popraviti i kako brzo Kina to može napraviti, to je pravo pitanje! U sljedećih nekoliko godina Kina će sigurno zaostajati za EU (EU proizvodi najbolje strojeve na cijelom svijetu) u razvoju oprema za proizvodnju čipova; razvoj takvih strojeva je spor i izrazito skup. Normalnim putem teško bi bilo stići EU, Ameriku i Tajvan u razvoju i proizvodnji čipova i opreme za čipove”, ističe ovaj stručnjak.
Mobitel se odmah rasprodao – potvrda da je kapacitet proizvodnje slab?
Tehnološko-poslovni portal Quartz već je u naslovu članka na ovu temu zaključio da je “novi Huaweijev mobitel porazio američke sankcije na čipove Kini”. A kako je Financial Times izvijestio prošli mjesec, najveći kineski internetski giganti, Baidu, ByteDance, Tencent i Alibaba naručili su ukupno 100 tisuća čipova A800 američkog proizvođača Nvidia, u vrijednosti od milijardu dolara. Ukupna vrijednost čipova koje su od Nvidije ove godine naručile kineske kompanije, a koji ne potpadaju pod zabranu izvoza, penje se na 5 milijardi dolara.
S obzirom na to da SAD razmišlja o novim kontrolama izvoza, Kinezi se očito žure skupiti zalihe čipova za treniranje svojih AI modela i pokretanje svojih podatkovnih centara, piše Quartz. A Huawei je i ranije, nakon što im je Trump uveo sankcije, puštao u prodaju 5G mobitele u limitiranim količinama, s čipovima iz postojećih zaliha. No dok su se Trumpove sankcije odnosile samo na Huawei, Bidenove obuhvaćaju sve kineske proizvođače.
Ipak, ovaj portal upozorava da je još mnogo nepoznanica oko razmjera i rokova proizvodnje za Kirin 9000s, a nje sigurno ni da ga je SMIC zaista samostalno proizveo. Teoretski je moguće i da je iskoristio zalihe čipova tajvanskog proizvođača čipova TSMC, vodećeg svjetskog igrača u ovom sektoru, koje su mu preostale iz razdoblja prije zabrane izvoza, što bi značilo da će moći proizvesti vrlo male količine ovog mobitela. I zaista, Mate 60 Pro rasprodao se, prema izvještajima, samo nekoliko dana nakon što je pušten na tržište.
“Trgovine u Šangaju nemaju Mate 60 Pro na zalihama. Mate 60 Pro bit će u prodaji putem offline kanala u Šangaju od 10. rujna,” rekao je zaposlenik iskustvenog Huaweija za kineski portal Yicai 31. kolovoza.
Osim toga, ako su Kinezi i uspjeli proizvesti 7-nanometarski procesor i ako uspiju pokrenuti njegovu masovnu i stabilnu proizvodnju, nema garancije da će im isto poći za rukom sa znatno naprednijim 4-nanometarskim čipom kakav TSMC proizvodi za iPhone 14, na primjer. Pogotovo jer će sada morati razviti vlastite napredne strojeve da bi mogli proizvoditi domaće čipove nove generacije. Usporedbe radi, iPhone je počeo ugrađivati 7-nanometarski čip u svoje mobitele 2018., a za iPhone 15 već je najavljen 3-nanometarski čip.
Ovaj trgovinski rat sve se više prelijeva i na Europsku uniju, pa je tako Nizozemska u srpnju zabranila svojoj kompaniji ASML izvoz njenih jedinstvenih strojeva za proizvodnju mikročipova od 7 nanometara i manje u Kinu, na što je Kina odgovorila zabranom izvoza galija i germanija, rijetkih minerala koji služe kao sirovina u proizvodnji poluvodiča i mikročipova, kao i solarnih ćelija i optičkih kabela. Iz Kine dolazi 90 posto globalne opskrbe germanijem i 100 posto opskrbe galijem.
Europski parlament je u srpnju usvojio ambiciozni plan za osiguravanje opskrbe čipovima u EU kroz poticaje proizvodnje i inovacija vrijedne više od tri milijarde eura. Cilj je da EU udvostruči svoj udio u globalnoj proizvodnji poluvodiča na 20 posto. Usto planiraju uspostaviti mehanizam za upozorenja o mogućoj nestašici poluvodiča na razini EU te provedba hitnih mjera kao što su davanje prednosti opskrbi proizvodima koji su posebno pogođeni nestašicom ili provedba zajedničke nabave za države članice.
Kina je pak najavila pokretanje novog državnog investicijskog fonda koji će imati za cilj prikupiti 300 milijardi juana, odnosno oko 40 milijardi dolara za razvoj naprednih poluvodiča. Što se novog čipa tiče, TechInsights je već prošle godine utvrdio da je SMIC sa svojim čipom za “rudarenje” kriptovaluta, MinerVA7 Bitcoin Minerom, dosegao veličinu od 7 nm. Iako se radi o nešto jednostavnijem čipu od Kirina 9000s, to sugerira a ovaj uspjeh kineske industrije nije tako revolucionaran kao što se čini, ali i da je Washington podcijenio kineske kapacitete.
I starije vrste strojeva teoretski mogu proizvesti ovakve čipove korištenje određenih inovativnih metoda, ali pod cijenu skuplje i sporije proizvodnje, kao što je naglasio i naš sugovornik. A ako SAD želi dodatno usporiti kineski razvoj čipova, uvijek može proširiti listu opreme i materijala čiji izvoz zabranjuje. Mike Gallagher, predsjednik odbora Zastupničkog doma američkog Kongresa za Kinu, već je pozvao ministarstvo trgovine da prekine izvoz sve tehnologije Huaweiju i SMIC-u, ne samo one najnaprednije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_2
