Na summitu Ukrajina - jugoistočna Europa koji se održao u srijedu, a nakon bilateralnog sastanka Zelenskog i Plenkovića potpisana je "Dubrovačka deklaracija." Njome će se formalizirati dosadašnja suradnja dviju zemalja, posebice na humanitarnom planu, procesuiranju ratnih zločina te - razminiravanju. Kakvo je u tom segmentu stanje u Ukrajini?
Jedan ratni dan je 30 dana razminiranja
Ukrajina je sada zemlja s najviše mina na svijetu, a trebat će joj i do 30 godina da se dovrši uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, budući da je čak trećina njezina teritorija potencijalno opasna. Prema Ukrajinskoj udruzi za humanitarno razminiranje, potpuno razminiranje teritorija Ukrajine moglo bi potrajati i do 30 godina.
Udruga navodi da je više od 156.000 četvornih kilometara potencijalno opasno, što čini trećinu zemlje — veličinu cijele države Grčke ili dvostruko više teritorija Češke.
“Jedan ratni dan je oko 30 dana razminiranja. U to se možemo uvjeriti na primjeru grada Irpina”, rekao je za Euronews Yakiv Hanul, šef pirotehničkog odjela u Irpinu u regiji Kijev.
Ne mogu se sve mine i neeksplodirane naprave odmah identificirati, dodao je, što dodatno komplicira svaki pokušaj mapiranja i uklanjanja istih.
“Neke mine ili neeksplodirane granate nalaze se u privatnim područjima. Ako nema znakova da je tu nešto, nitko ne ulazi, osim ako ih stanari ili vlasnici ne pozovu”, objasnio je Hanul.
“Postoje granate koje su mogle pasti u vodene površine — jezera, rijeke, močvare. Takve se granate također ne detektiraju odmah. Zato je, vjerojatno, jedan dan rata 30 dana razminiranja — istina je, i bez obzira na to, dio će ipak ostati u tlu.”
Trošak oko 34 miljarde eura i 100 tisuća stručnjaka
Svjetska banka procjenjuje ukupne troškove uklanjanja uređaja na oko 34 milijarde eura, a za izvođenje radova bit će potrebno više od 10.000 stručnjaka. Od sada Ukrajina ima samo oko 3000 sapera sposobnih za rukovanje minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.
Državna hitna služba Ukrajine provodi posebne programe obuke, uključujući obuku o tome kako prepoznati opasne eksplozivne naprave.
Nataliia Kirkina jedna je od sudionica programa. Umirovljena policijska kapetanica iz Sievierodonetsk-a u regiji Luhansk, upisala se u program po svom povratku u Irpin nakon što su ukrajinske snage potisnule ruske vojnike iz kijevske regije.
“Kada sam bio dijete, moj otac je slučajno pronašao fitilj od granate iz Drugog svjetskog rata. Eksplodirao mu je u rukama. Čudom je preživio”, rekla je Kirkina za Euronews.
“Nisam želio da moja djeca prođu kroz istu stvar. Pa sam dao otkaz u nacionalnoj policiji i prošao obuku da postanem identifikator eksplozivnih naprava.”
Obuka sapera danas kako bi sutrašnjica bila sigurnija
Prije 2022. samo su muškarci mogli raditi kao operateri za uništavanje eksplozivnih sredstava u Ukrajini, ali kada su ukrajinski muškarci otišli na bojišnicu, to se zanimanje otvorilo za žene koje se sve više upisuju u programe obuke u zemlji i inozemstvu.
Jedna od škola je MAT Kosovo, gdje postoji poseban program za Ukrajinke.
Sir Ben Remfrey, generalni direktor u Praedium Consulting Malta i MAT Kosovo, rekao je za Euronews da je škola u pregovorima s UN Women za projekt za obuku mnogo više žena u 2025/6.
Ukrajinci obučeni na zapadu Kosova
Više od 400 Ukrajinaca već je obučeno u objektu u Peći na zapadu Kosova. Tamo uče jedinstvene vještine u skladu s Međunarodnim standardima protuminskog djelovanja koje podučavaju na svom materinjem jeziku, budući da je MAT Kosovo preveo sve svoje tečajeve na ukrajinski.
“Prijetnje koje su se pojavile pomno su proučene i obuka je tome prilagođena, a također i prijetnje koje se razvijaju kako se rat nastavlja i kako se područja oslobađaju, tada se tip prijetnje mijenja, od konvencionalnog uništavanja streljiva, do, recimo, ‘mina zamki’ i također i improvizirane naprave.”
Objasnio je i zašto je važno što prije krenuti s razminiranjem: “Raseljeni će se vratiti kući čim budu mogli, oni ljudi koji su obrađivali zemlju će htjeti ponovno obrađivati zemlju, oni će živjeti u svojim bivšim domovima — zato zemljište treba biti podvrgnuto raščišćavanju i prepuštanju sigurnih zemljišta tim zajednicama što je prije moguće.”
Spašavanje života pirotehničara – robotima
Razminiranje se obično dijeli na tri vrste: operativno, vojno i humanitarno.
Vojno razminiranje obavljaju vojnici očistiti put kako bi vojska mogla napredovati tijekom sukoba. U tom slučaju mine se čiste samo ako blokiraju strateške putove potrebne za napredovanje ili povlačenje vojnika u ratu.
Glavni cilj humanitarnog razminiranja je plansko čišćenje terena kako bi se civili mogli vratiti u svoje domove i obavljati svoje svakodnevne aktivnosti bez ugrožavanja života i zdravlja.
Cilj humanitarnog razminiranja je uspostavljanje mira i sigurnosti na razini zajednice. A kako bi pomogla hitnim službama i spasila živote stručnjaka za eksplozivna sredstva, Ukrajina sve više koristi zemaljske robotske sustave.
UNITED24, službena platforma za prikupljanje sredstava stvorena na inicijativu predsjednika Volodimira Zelenskog, prikuplja sredstva za ove sustave, rekavši da korištenje zemaljskih robota značajno povećava brzinu razminiranja i jamči apsolutnu sigurnost EOD operatera.
Operater se može nalaziti na udaljenosti do 3 kilometra od pirotehničara, što jamči potpunu sigurnost i mogućnost čišćenja do 100 četvornih metara dnevno, što je 10 puta više od mogućnosti razminiranja sapera, dronovi rekao je programer Taras Ostapchuk.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!