Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je niz ažuriranja nacionalne strategije za korištenje nuklearnog oružja, tzv. ruske nuklearne doktrine. Rusija navodi da su ove promjene "povezane sa smjerom eskalacije naših zapadnih protivnika" u vezi sa sukobom u Ukrajini.
O pitanju izmjene nuklearne doktrine raspravljalo se u srijedu i na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti na kojoj su sudjelovali ministri obrane i financija te čelnici SVR-a, FSB-a, Roscosmosa i Rosatoma.
“Danas nuklearna trijada ostaje najvažnije jamstvo sigurnosti naše države i građana, instrument za održavanje strateškog pariteta i ravnoteže snaga u svijetu”, izjavio je Putin.
Analizirajući izmjene ruske nuklearne doktrine, RT je izdvojio pet ključnih stvari.
1. Napad “nenuklearne države”
Prva predložena izmjena “proširuje kategoriju država i vojnih saveza” na koje se odnosi nuklearno odvraćanje i “dopunjuje popis vojnih prijetnji” koje se namjeravaju neutralizirati pomoću odvraćanja.
Time bi se “agresija protiv Rusije od strane bilo koje nenuklearne države, ali uz sudjelovanje ili potporu nuklearne države” tretirala kao njihov “zajednički napad”, što bi Rusija tretirala kao prelazak nuklearnog praga.
Iako nije imenovana nijedna zemlja, RT navodi da bi se to odnosilo i na Ukrajinu koja napada ruski teritorij oružjem koje su isporučile SAD ili njegovi nuklearni NATO saveznici. Putin je ranije rekao da bi takvi napadi zahtijevali aktivno sudjelovanje stranog vojnog osoblja i sredstava, dovodeći ih u izravan sukob s Rusijom.
2. Snižavanje nuklearnog praga
U ovim se izmjenama jasno navode uvjeti pod kojima Rusija može koristiti atomsko oružje, a oni uključuju, primjerice, situaciju u kojoj Rusija ima “pouzdane informacije o masovnom zračnom napadu i prelasku naše državne granice”.
Putin je pojasnio da se radi o “strateškim i taktičkim letjelicama, krstarećim projektilima, bespilotnim letjelicama, hipersoničnim i drugim letjelicama”. Spominjanje bespilotnih letjelica ovdje je posebno značajno, budući da je Ukrajina opetovano pokretala masovne napade bespilotnim letjelicama na ruske strateške baze.
3. Proširenje kišobrana na Bjelorusiju
Rusija je po prvi put istaknula da bi njezino nuklearno odvraćanje moglo biti korišteno i u slučaju agresije na Bjelorusiju. Putin je u srijedu potvrdio da je ovo sve već dogovoreno s bjeloruskim predsjednikom Alexandrom Lukašenkom.
4. Što je bila prethodna doktrina?
U dokumentu usvojenom 2020. navedene su četiri situacije u kojima bi Moskva mogla aktivirati nuklearno odvraćanje. Prvo, ako je dobila “pouzdane informacije” o lansiranju balističkih projektila protiv Rusije i/ili saveznika.
Drugo, Rusija se može osloniti na nuklearno odvraćanje u slučaju da je nuklearno oružje ili neko drugo oružje masovnog uništenja upotrijebljeno protiv nje i/ili saveznika.
Treće, nuklearno odvraćanje može se aktivirati ako je neprijatelj djelovao protiv “kritičnih državnih ili vojnih objekata” koji bi mogli poremetiti odgovor ruskih nuklearnih snaga. Četvrti slučaj je ako Rusija bude izložena konvencionalnom napadu koji bi “ugrozio samo postojanje države”.
5. Zašto su izmjene predložene sada?
Ranije ove godine, Putin je rekao da će možda biti potrebna neka ažuriranja doktrine, s obzirom na nove prijetnje iz NATO-a. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov opisao je postojeću doktrinu u lipnju kao “preopćenitu” i rekao da zapadno “neznanje” zahtijeva od Rusije da kaže “jasnije i određenije što bi se moglo dogoditi” ako nastave sa svojim “neprihvatljivim i eskalirajućim akcijama”.
Putin je u srijedu ponovio da uporaba nuklearnog oružja ostaje “ekstremna mjera” za zaštitu ruskog suvereniteta, ali da Moskva mora uzeti u obzir da se “moderna vojno-politička situacija dinamički mijenja… uključujući pojavu novih izvora vojnih prijetnji i rizika za Rusiju i naše saveznike”.
Ruske nuklearne prijetnje
Iako RT i ruski dužnosnici ističu da je izmjena ruske nuklearne doktrine samo odgovor na zapadne prijetnje, treba naglasiti da je niz ruskih dužnosnika i istaknutih medijskih ličnosti uputilo niz nuklearnih prijetnji od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Među najistaknutijima koji je upućivao takve prijetnje zasigurno je visoki ruski sigurnosni dužnosnik i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev.
Treba spomenuti i ruskog TV voditelja Vladimira Solovjova koji je više puta predlagao napade nuklearnim oružjem na zemlje članice NATO saveza. Osim toga, u svojoj emisiji redovito u goste poziva druge propagandiste koji zagovaraju korištenje nuklearnog oružja.
Jedan od njih je i Alexander Mikhailov, direktor Ureda za političku vojnu analizu, moskovskog think tanka, koji je nedavno predložio da se naprave makete od šperploče gradova popu Londona, New Yorka i Washingtona te da se replike izgrade na ruskom Arktiku, a da ih potom treba bombardirati kako bi se pokazala sposobnost ruskog nuklearnog oružja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!