Scott Klug, bivši član Kongresa SAD-a iz Wisconsina (republikanac), razgovarao je s našom Milom Moralić o američkim izborima i napadu na Donalda Trumpa.
Danas nam je glavna tema Republikanska nacionalna konvencija koja se održava u Milwaukeeju. Koji su vaši glavni uvidi u vezi s Konvencijom? Odvija se u veoma teškom političkom trenutku nakon neuspjelog atentata na g. Trumpa. Kako gledate na događaje na Konvenciji u Milwaukeeju?
Ostalo je još nekoliko dana, predsjednik će održati govor u četvrtak, a razgovaramo u utorak. Sutra će se obratiti kandidat za potpredsjednika, koji je izabran jučer. Vlada prilično opušteno raspoloženje, što je zanimljiv opis za ono što se može opisati kao slavljenje Trumpa. Ljudi su zahvalni što je bivši predsjednik preživio atentat. Svi su shvatili da moraju ublažiti retoriku. Na Trumpovim skupovima obično je vladalo borbeno raspoloženje u stilu – “Moramo ih pobijediti!” Ali sada imamo osjećaj ujedinjavanja Amerikanaca. Takvo ozračje ne vlada samo u dvorani, može se vidjeti i među policijom, zaposlenicima obližnjih restorana… Ozračje je puno veselije nego što bih prije tjedan dana očekivao.
Dakle, ovaj je neuspjeli atentat nešto promijenio. Mislite li da će to pomalo promijeniti ozračje cijele kampanje?
Postavili ste najvažnije pitanje! Mislim da to još ne znamo. Kada predsjednik bude govorio u četvrtak, očekujem da će to biti prilično umjeren, odmjeren govor koji će naglasiti potrebu da Amerikanci ostanu ujedinjeni i ovaj će trenutak biti prilika da se ohladi ružna retorika koja je obilježila kampanju zadnja dva mjeseca. Nije pitanje kakav će biti Trumpov govor ovog četvrtka, nego kakav će biti za tjedan dana od četvrtka i hoćemo li se vratiti na uobičajeno. Mislim da je zanimljiv signal vezan uz Trumpov odabir kandidata za potpredsjednika. Od svih finalista za potpredsjednika: Marca Rubia, senatora iz Floride, koji ima puno stručnosti o trgovini i međunarodnim odnosima, bivšeg guvernera Sjeverne Dakote Douga Burguma, koji je poput g. Trumpa poduzetnik i poslovni čovjek, u konačnici je izabran Vance, koji je od te trojice vjerojatno najmlađi, najdinamičniji i na neki način najborbeniji, promotrite li njegov rad u Senatu. Pretpostavljam da je Trump htio takvu osobu. A mislim i da Trump gleda u budućnost. Ako pobijedi, a može biti izabran na samo dva mandata, ovo će biti njegova zadnja utrka za predsjednika, pa mora predati štafetu Trumpove poruke sljedećem naraštaju i sljedećoj administraciji. A Vance je najmlađi od tri kandidata. Jučerašnji odabir Vancea zanimljiva je naznaka toga kamo Trumpova kampanja želi dalje. To će možda dopustiti bivšem predsjedniku Trumpu da bude mnogo umjereniji u kampanji, a da Vance bude više poput krvoločnog psa, negativna osoba koja će podnijeti teret za Republikansku stranku.
Upravo je to i bilo moje iduće pitanje. Tko je J. D. Vance? Možete li ga opisati u nekoliko rečenica? I koju poruku Donald Trump šalje? Iznijeli ste svoje mišljenje o tome kako će kampanja izgledati. A o kakvim glasačima govorimo u pogledu Trumpova odabira Vancea?
Vance je iz Ohija, koji je na Srednjem zapadu. Ohio je kroz povijest bio ključna država, kao i Wisconsin, moja rodna država, u kojoj se održava Konvencija. Ovo je signal ključnim državama na Srednjem zapadu: Pennsylvaniji, koja je na granici Istoka i Srednjeg zapada, Ohiju, Wisconsinu, potencijalno Minnesoti i Iowi, dakle području oko Velikih jezera. Dijete je Srednjeg zapada, bit će vrlo dobro prihvaćen u ključnim državama. Imao je teško odrastanje uz samohranu majku, vrlo siromašan, u teškoj gospodarskoj situaciji, oca mu nikada nije bilo u blizini, rođaci su mu imali problema s drogom i ozbiljnih problema s alkoholom. Mislim da rezonira s mnogim ključnim Trumpovim pristašama, koji dolaze iz ruralnijih područja i radničkih obitelji. Općenito su to glasači koji smatraju da nikad nisu dobili priliku, a to je zapravo svijet iz kojega Vance dolazi. No studirao je na Yaleu, bio je u vojsci, služio je u Iraku. Dakle, jedini je u ovoj utrci koji ima iskustvo vojne službe, U Senatu je tek oko jedne godine pa u nekim pogledima nije baš previše iskusan. Ali ima mladu, karizmatičnu, fotogeničnu obitelj pa mislim da donosi mladenačku dinamiku puno više nego drugi, očito puno više nego Biden i Trump, čak i potpredsjednica Harris.
Vratimo se opet malo na prošlu subotu. Neuspjeli atentat na bivšeg predsjednika šokirao je svijet. Što ste vi prvo pomislili kad ste vidjeli što se dogodilo?
Tijekom života sam svjedočio mnogim atentatima u američkoj povijesti. Kad sam s 10-11 godina bio u 4. razredu, ubijen je John F. Kennedy. Sjećam se kako sam to gledao na televiziji u katoličkoj školi, nije se znalo hoće li predsjednik preživjeti. Milwaukee, gdje se održava Konvencija, doista je bio potresen krajem 60-ih kada je ubijen Martin Luther King, osobito kada je posrijedi afroamerička zajednica u Wisconsinu. To je bilo tijekom moga odrastanja u Milwaukeeju, događaji su otkazivani na tjedan dana i velika područja dugo su bila zatvorena. Godinama sam bio TV reporter u Washingtonu. Neuspjeli atentat na Ronalda Reagana izvršen je onoga tjedna kad sam počeo raditi kao TV reporter u Washingtonu. Meni se sve to čini vrlo svježe, ali imam 70 godina, čak i oni koji se sjećaju atentata na Reagana sada su u kasnim 40-ima ili ranim 50-ima. Hvala Bogu, ništa se takvo nije dogodilo u posljednjih 45 godina pa je činjenica da se ovo moglo dogoditi opet šokirala Amerikance. U nekim od ovih slučajeva uvijek se radilo o čudnim vukovima samotnjacima. Nitko nije dokučio zašto je počinitelj pucao na Bobbyja Kennedyja u sudnici. Atentator na predsjednika Reagana završio je u umobolnici na 30 godina. Čini se da ovom sada atentatoru motiv nije bila ideologija, samo je htio da se pročuje za njega, osim ako istraga ne pokaže nešto drugo. Svima u američkom političkom sustavu, uključujući glasače, ovo je pokazalo da svi moramo duboko udahnuti i da se stvari u SAD-u ovako ne rade.
Što mislite, koje će biti posljedice ovog događaja, u političkom smislu i unutar američkog društva?
Političke posljedice teško je prognozirati, moglo bi otići u bilo kojem smjeru. Glavno je pitanje hoće li ovo utjecati na potporu Trumpu u sljedećih 90 dana ili će se on vratiti na retoriku “borimo se”, kao što je učinio odlazeći s pozornice dok mu se krv slijevala niz lice i s američkom zastavom iza njega. Mislim da će ovo biti najupečatljiviji trenutak ove kampanje. Demokratima je vrlo teško napadati Trumpa nakon ovog neuspjela atentata. U Demokratskoj stranci govorili su da ga treba zaustaviti, riješiti ga se. Ne doslovno, nego u smislu da moramo spriječiti da opet bude izabran. No to se moglo protumačiti na mnogo načina. Zanimljivo, jučer sam prolazio kroz jedan medijski centar, ondje je bio novinar sa snimateljem na tribini, a novinar je rekao: “Savršeno mjesto, možeš metak ispaliti”. Rekoh mu da to možda sada i nije najbolji izbor riječi. Ali zapravo je samo htio reći da imaju dobar kadar. Mislim da su sada svi malo napeti. Za demokrate, čija će se konvencija održati u Chicagu, oko 150 km odavde, pitanje se i dalje vrti oko toga treba li Biden odustati. Mislim da je atentat to pitanje sada stavio na čekanje, jer je to sada doista taj pokret lišilo energije. Mislim da su sada vrlo male šanse da će Biden odustati. Svjedočit ćemo onome što smo i očekivali, imamo jednog kandidata starijeg od 80 g. i drugog kojemu je gotovo 80. Prema američkim anketama, iako su ljudi u ovoj dvorani i oni u Chicagu uzbuđeni zbog ovih izbora, većina američke javnosti nije. Između 60 i 65 % američke javnosti kaže da ne želi nijednog od ove dvojice. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ovaj atentat na Trumpa neodlučne glasače u tzv. “swing” državama poput Wisconsina, jednoj od 13 država koje odlučuju o ishodu izbora, navesti da se priklone Trumpu ili će pak Bidenu dati malo prostora da se oporavi u ovih posljednjih 90 dana, jer je bio na vrlo klimavu terenu među vodstvom Demokratske stranke. Dakle, mislim da će ovo biti vrlo fascinantnih 90 dana.
Znam da je ovo teško pitanje, ali što mislite, gdje leže korijeni ekstremne polarizacije u SAD-u, koja neizbježno dovodi do nove agresije i nasilja kojima svjedočimo?
O tome bih mogao govoriti cijeli sat! Mislim da je posrijedi mnogo stvari. Što se tiče političke dimenzije, ako pogledate Zastupnički dom, većina se održava s tek nekoliko glasova, isto vrijedi i za Senat. Dakle, do neke mjere oba ova doma predstavljaju veoma podijeljenu Ameriku. Ali ako pogledate kako je izborni sustav postavljen, imamo vrlo malo mjesta u Zastupničkom domu, a Zastupnički dom se temelji na populaciji država. Kalifornija će tako imati 50 mjesta, Bidenov Delaware jedno, dok ih u Wisconsinu imamo osam. Svaka država dobiva dva senatora. Dakle, Zastupnički dom veoma je politički podijeljen. I još nešto što nažalost igra veliku ulogu u ovome: promjene u pogledu medija. Televizijska industrija u SAD-u pod ekstremnim je financijskim pritiskom, novine se gase svakog tjedna… Posljedično tomu, kako bi financijski opstali, američki su mediji morali odabrati jednu ili drugu stranu. U SAD-u je dugo postojao osjećaj da bi novine trebale biti politički neovisne. Mislim da to više ne vrijedi, situacija je mnogo sličnija onoj s njemačkim i britanskim medijima, pa imate demokratske ili republikanske novine. Isto je i s kabelskim TV mrežama. Imamo Fox News, koji je veoma desno, MSNBC, koji je pak veoma lijevo. Svi oni doista iskorištavaju ove podjele. I još nešto što se događa jest to da se ljudi sele. Oni koji se ne osjećaju ugodno ondje gdje žive, sele se. Dakle, ako živite na Zapadu te vam je dozlogrdila Kalifornija i liberalno-demokratska politika, vjerojatno ćete se preseliti u Teksas, koji je vrlo konzervativan. Niste li zadovoljni zbivanjima na Jugu, koji je sada pretežno republikanski, velike su šanse da ćete se preseliti u New York ili Boston, koji su vrlo demokratski. Dakle, Amerikanci se sele onamo gdje im odgovara. Imamo ova tri trenda: političke stranke otežale su konkurenciji da bude konkurentna u ključnim državama, mediji ne znaju kako se nositi s novim okolnostima, društvene mreže… Ni Facebook nismo do kraja dokučili, a sad povrh svega imamo i umjetnu inteligenciju… I u konačnici – način na koji Amerikanci reagiraju… Navest ću jednu nevjerojatnu statistiku: 55 % Amerikanaca kaže da ne žele da im se sin ili kći vjenča s nekim tko podržava suprotnu političku stranku. To je naprosto… Mama mi je bila katolkinja, a tata luteran, imali smo to u mom vlastitom domu! To je neobična slika današnjega američkog društva. Većina nas koji smo centristi smatra da moramo naći način za suradnju. Činjenica da se ne slažem s tobom ne znači da si mi neprijatelj, samo znači da se politički ne slažemo, a upravo na tome se demokracija temelji. No temelji se i na vladavini prava i poštivanju tuđih mišljenja. Imali smo dvoboj u ranim danima američke nacije. U američkom političkom sustavu oduvijek je bilo ekstremnih strasti, a imali smo i građanski rat… No u konačnici smo preživjeli jer smo bili ujedinjeni. Nadam se da će se nakon ovih izbora situacija smiriti. Tomu se nadam, no vidjet ćemo hoće li tako i biti.
Ne smijemo zaboraviti Elona Muska i platformu X kada govorimo o društvenim mrežama i medijima u SAD-u, no nemamo vremena za tu temu. I pitanje za kraj… Tvrdite da će neovisni političari imati važnu ulogu u nadolazećim godinama. Zašto? I zašto ih nazivate političkom siročadi?
Zato što se ne slažu ni s jednom od dvije stranke niti ih vole. To nije pitanje neutralnosti, ne vole ih i točka. Ne vole ova dva kandidata. Predizbori su u SAD-u vrlo važni. Dakle, u utrci za Senat SAD-a moglo bi se natjecati pet demokrata iz, recimo, Kentuckyja. Kako biste glasali na predizborima, morate biti registrirani kao republikanac ili demokrat. Ako ste registrirani kao republikanac, ne možete glasati na demokratskim predizborima. No u nizu država, primjerice u New Hampshireu, na sjeveroistoku blizu Bostona, na jugozapadu, u Arizoni i Nevadi, u Las Vegasu i Phoenixu, sada je najveći broj neovisnih. To će ubuduće biti zanimljiv izazov za stranke jer sve više ljudi postaje neovisno i traže one koji više predstavljaju centar zemlje. Ne mislim da se centar američkog političkog sustava, na kojem se nalazi većina Amerikanaca, dramatično promijenio. Promijenilo se to tko nas sada predstavlja u Washingtonu zbog strasti onih ekstremnih, oni glasaju na predizborima. I takvi ljudi završavaju u Washingtonu, što šalje određeni signal ovoj zemlji. I drugo: zbog propasti lokalnih novina u fokusu novina i lokalnih radiopostaja nacionalne su vijesti. Prisjetimo se, SAD se temelji na sustavu država, pa kad ljudi raspravljaju o onom što se događa u Milwaukeeju i Madisonu, to je puno drukčije nego rasprava o onom što se događa u Washingtonu.
Je li moguće da neki budući predsjednik SAD-a ne bude ni republikanac ni demokrat?
Možda dođe to toga. No s time u vezi postoje neki izazovi jer su obje stranke otežale neovisnima da se kandidiraju. Ali ljudi su toliko spremni za drukčiju poruku pa za to postoji realna šansa. Imali smo tri takva kandidata. Prvi je Teddy Roosevelt na prijelazu u 20. stoljeće, jedan od najpopularnijih američkih predsjednika, koji je odlučio biti neovisan kandidat nakon što ga republikanci nisu nominirali. George Wallace, guverner Alabame, vodio je snažnu populističku kampanju, slično ovome što sada vidimo kod Trumpovih glasača, tom stavu radničke klase kojoj je dosta izvlačiti deblji kraj. I Ross Perot, neobična figura, multimilijarder koji je rekao da će ući u predsjedničku utrku ako mu ljudi omoguće kandidaturu u svih 50 država, što se i dogodilo. Bilo je to 1992. godine, kad su kandidati bili Bill Clinton i George Bush. Oko tri tjedna prije kraja kampanje Ross Perot je prema anketama imao 25-30 % glasova. No ljudi su se pred kraj zapitali trate li glas na neovisnog kandidata pa su njihovi glasovi otišli Clintonu i Bushu. No ipak je dobio 18 % glasova građana. Dakle, postoji duga tradicija u američkoj povijesti u tom smislu. Otad se nije pojavio nitko poput karizmatičnog Teddyja Roosevelta, Georgea Wallacea, koji je imao organizaciju, ili Rossa Perota, koji je imao snažan vjetar u leđa. Mnogo toga o čemu je govorio u 90-ima o gospodarstvu i deficitu SAD-a bilo je u fokusu američke javnosti. Svjedočimo tomu da ljudi baš i nisu zadovoljni, ali ne postoji nitko tko može privući velik broj ljudi. No za četiri godine mogao bi se pojaviti ozbiljan neovisni kandidat, ovisno o tome kakvi će biti Biden ili Trump u svom drugom mandatu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!