Šimonović o priznanju Palestine

Što planira SAD, koji su mogući potezi Irana? Kakav je plan za Ukrajinu, kada i pod kojim uvjetima treba očekivati pregovore? O najvažnijim temama Opće skupštine i atmosferi na East Riveru za TNT u Intervjuu tjedna govori veleposlanik Hrvatske pri UN-u, Ivan Šimonović.

Hezbolah je potvrdio smrt čelnika Nasrallaha. Od početka izraelske intervencije, više je od 700 mrtvih, 12 000 ranjenih, 100 000 raseljenih. Na koji je način ova tema dominirala općom skupštinom UN-a i kakvi su zaključci doneseni?

“Nakon što smo imali tragediju Gaze, sada se razbuktava i libanonsko žarište. Naravno da to brine sve. Nema velikih razlika između Europske unije i SAD-a, svijet jednako reagira i svi su zabrinuti daljnjim eskalacijama.

Od početka rata u Gazi, ubijen je i značajan broj djelatnika UN-a. U posljednjem raketiranju u istočnom Libanonu ubijena je Dina Darwiche, zaposlenica UNHCR-a i njeno dijete. Kakav je odgovor glavnog tajnika i UN-a?

“Brojka poginulih UN-a je trocifrena. Nažalost, UN tu može, osim osuda i zahtjeva da se smanje rizici, vrlo malo napraviti. UN zaista mora izvršavati određene usluge na terenu, što ponekad uključuje i rizike na naše djelatnike.

Ima li mehanizama i eventualnih postupanja prema Izraelu?

“Ima pokrenutih postupaka i nezavisnih povjerenstava koje je osnovao UN. Imamo i postupanja od strane Međunarodnog kaznenog suda. Neki postupci jesu u tijeku.”

U ovom trenutku, kada govorimo o civilima u Gazi, koje su njihove najveće potrebe i dopire li do njih dovoljno humanitarne pomoći?

“Ne. Humanitarna pomoć je nedovoljna. Nešto se popravilo u posljednje vrijeme, ali ima dosta prostora za napredak.”

Ima li naznaka za poboljšanjem?

“Nadajmo se. Čak i u najtežim trenucima, civilima treba omogućiti ono što im je elementarno potrebno.”

Istraga zločina u Gazi

Istražuju li se na razini UN-a zločini počinjeni u Gazi?

“I zločini počinjeni od strane Hamasa i cijeli nastavak događanja pod budnim su okom. UN je osnovao jedno neovisno povjerenstvo koje prati i nastoji sačuvati sve dokaze u pogledu onog što se događalo. Mislim da je još relevantnije to da je Međunarodni kazneni sud aktivan i sakuplja dokazne materijale. Mi svjedočimo da se međunarodno humanitarno pravo krši na raznim ratištima pa tako nažalost i u Gazi.”

Imali smo prilike u izvještajima čitati da je dosta predstavnika država napustilo dvoranu prilikom govora Benjamina Netanyahua. Kako je to izgledalo?

“Nisam bio tada u dvorani, ali da, izvješća ukazuju da je s jedne strane u gledalištu bilo onih koji su aplaudirali, a neka izaslanstva su napustila dvoranu.”

S velikom pozornošću se pratio i govor iranskog predsjednika. Što bi se dalo zaključiti iz njegovog govora?

“Ovo je bilo njegovo prvo obraćanje UN-u otkad je predsjednik. On je u svom izlaganju s jedne strane slao međunarodne poruke, ali je vodio računa da ga se gleda i sluša u samom Iranu.”

U tom smislu su poruke bile s jedne strane pomirljive…

“Pomirljive, ali s druge strane i snažne, naglašavajući ulogu Irana u svjetskoj politici.”

Ako gledamo Bliski istok, situacija bukti već godinu dana, u Ukrajini dvije i pol. Koji su glavni naglasci sastanaka koje predsjednik Zelenski ima u New Yorku?

“Vjerojatno je najzanimljivije ono što ne znamo i što se događa iza zatvorenih vrata, ali on je sigurno svojim boravkom u New Yorku htio ponovno probuditi optimizam i vjeru da Ukrajina može zaštititi svoju teritorijalnu cjelovitost. Situacija je teška, ali Zelenski je došao učvrstiti podršku.”

Pregovori Rusije i Ukrajine

Koliko je snažno i veliko zanimanje međunarodne zajednice za sukob u Ukrajini?

“Teško je održavati pažnju međunarodne zajednice. Uvijek neki novi sukob potiskuje interese za sukob koji je počeo ranije, ali za EU, posebice Hrvatsku i države regije, Ukrajina nam je puno bliža nego ostala krizna žarišta. Ona će nastaviti biti u našem interesu. Vrlo važno će biti kakav će biti razvoj događaja u SAD-u.”

Svoj posljednji govor kao predsjednik imao je i Joe Biden. Jesu li neki globalni procesi stavljeni “on hold” dok se čeka rezultat izbora u SAD-u?

“U svakom slučaju, s velikom pozornošću se prati kako će izgledati izbori i kakav će biti njihov ishod. S druge strane, svijet ide dalje. Mislim da je dobro da Europska unija vodi svoju politiku podrške Ukrajini, ne gledajući pretjerano i ne iščekujući što će napraviti SAD. Ukrajina je naše susjedstvo i zaista moramo tu stajati na braniku.”

Ako uzmemo u obzir sve izrečeno, hoće li doći do promjene kursa ako se promijeni administracija u Bijeloj kući?

“Najava je bilo, ali mislim da je predizborna kampanja jedno, a tko god bude predsjednik, ima međunarodne obveze, uključujući i obveze prema saveznicima. Ja ne vjerujem u dramu. Moguće je da će EU morati uložiti više napora i više sredstava, ali koalicija koja stoji uz Ukrajinu će se održati.”

Prema vašem iskustvu, treba li očekivati mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije u skorije vrijeme?

“Pregovore da, ali ako očekujete mirovni sporazum, njega je teško dogovoriti. Teško mogu zamisliti da bi obje strane mogle donijeti kompromise koje bi mogli prihvatiti. Vjerojatnije je da ćemo svjedočiti produženim prekidima vatre i nekim pragmatičkim rješenjima.”

Jednom kada sukob završi, puno će toga trebati biti napravljeno unutar ukrajinskog društva. Tu bi u prvi plan mogla doći iskustva koja Hrvatska ima po tom pitanju…

“Svakako. Ukrajinu čeka razdoblje decenija oporavka. Možemo pomoći oko razmjene iskustava kako zacijeliti rane.”

Kako biste ocijenili govor Andreja Plenkovića na Općoj skupštini UN-a?

“Poruka Hrvatske zapravo se uklapa u cjelinu onoga što je donio Pakt o budućnosti, a to je da moramo više raditi na prevenciji. Imamo novih konflikata koji se javljaju, imamo starih. Koliko god je popularno biti ciničan prema UN-u, ovaj Pakt je dobar dokument. On gleda u budućnost, on priznaje prava budućih generacija, govori o održivost, a sigurnosni zaokret prema prevenciji je nešto što nam doista treba. To je bilo dobro odraženo u našem govoru. Hrvatska je prošle godine predsjedavala komisijom za izgradnju mira, sad smo i potpredsjednici.”

Priznanje Palestine

Tijekom zasjedanja Opće skupštine održan je summit o budućnosti i donesen je dokument Pakt za budućnost. On govori nešto više o mlađim generacijama i digitalnoj budućnosti i na taj način nastoji aktualne globalne izazove prevesti i na jezik mladih ljudi…

“Tako je. Nešto što je prisutno u Paktu i pratećim dokumentima je na neki način isprika ove generacije za svijet koji ostavljamo i dobra volja da ga probamo ostaviti održivijim i boljim.”

S obzirom na svakodnevne napetosti između premijera i predsjednika, osjećate li izazove i neusklađenosti vanjske politike? U posljednje vrijeme Milanović javno zaziva priznanje Palestine.

“Što se tiče diplomatske struke i službe, sasvim sigurno je neophodno imati cirkulaciju, što je teže ako nemate izmjene ambasadora. Što se tiče Palestine, tu uopće nema dvojbe. Palestinska država treba biti priznata, a ostaje samo pitanje koji je pravi trenutak i kada to priznanje može imati pozitivne efekte na mir na Bliskom istoku. Kao što Izrael ima pravo na postojanje i treba imati sigurnosna jamstva, isto to treba omogućiti Palestincima.”