Otkad je Bruxelles značajno smanjio priljev novca iz EU fondova, mađarski premijer Viktor Orban krenuo je u opsežne reforme kako bi ponovno dobio pristup milijardama eura namijenjenim Mađarskoj.
No nije stvar samo u novcu.
Neki dužnosnici kažu da je novac iz Europe jedini istinski alat za nametanje demokratskih normi, no otvoreno je pitanje jesu li te reforme moguće u Mađarskoj pod trenutnom vladom, piše Politico.
Mađarski premijer voli biti jak na riječima, a na međunarodnoj pozornici se predstavlja kao glavni zagovornik konzervativne kršćanske politike. No kod kuće, njegova moć oslanja se na mnogo jednostavniji koncept: pokroviteljstvo.
Želite ugovor o izgradnji ceste? Projekt za vaše selo? Dozvolu za radio stanicu? Posao za dijete? Za mnoge Mađare, put prema svemu tome direktno ili indirektno vodi do vladajuće stranke, Fidesz.
Orbanu su odani mnogi poslovnjaci, političari iz malih sredina, televizijske zvijezde, čak i glazbenici jer znaju da je podrška Orbanu dobar potez za njihove karijere.
Ipak, održavanje takvog sustava na životu zahtijeva ogromne resurse, a godinama su upravo EU fondovi u tome igrali ključnu ulogu.
Sada je Europska unija pristup milijardama iz fonda za oporavak od pandemije uvjetovala provedbom dugog popisa reformi, a također je suspendirala pristup milijardama iz regularnih EU fondova, i to zbog zabrinutosti oko vladavine prava u Mađarskoj.
Ako bi se državne resurse odjednom počelo dijeliti po zasluzi i ako bi se protiv najbližih prijatelja i članova obitelji mađarskog premijera otvorile istrage za korupciju, Orbanov sustav mogao bi se raspasti, kažu stručnjaci.
“Korupcija je dio metodologije vlade,” kaže Miklos Ligeti, pravni direktor u Transparency International Hungary.
Puna transparentnost, zajedno s depolitizacijom rada glavnog tužitelja, policije i sudova, kaže Ligeti, “bila bi u direktnoj suprotnosti koruptivno organiziranog sustava pod kojim trenutno funkcionira Mađarska.”
S druge strane, ako bi Bruxelles dopustio Mađarskoj pristup milijardama iz EU fondova bez značajnih reformi, europski dužnosnici poljuljali bi vlastiti kredibilitet i riskirali političke posljedice u predstojećim izborima za europski parlament, koji će se održati sljedeće godine.
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, pod najvećim je pritiskom da ne otvori pristup novcu.
“Mislim da ona ovdje politički ne može pobijediti,” kaže njemački europarlamentarac iz kluba zastupnika Zelenih, Daniel Freund, ujedno i oštri kritičar mađarske vlade, “bez da postane kristalno jasno da se nešto promijenilo.”
Nejasan put do stvarnih reformi
Mađarska vlada počela je provoditi promjene kako bi dobila pristup novcu iz europskog fonda za oporavak od koronavirusa, no promatrači kažu da već sada ne ispunjava dana obećanja.
Zemlje članice EU-a prošlog su prosinca odobrile plan da se za Mađarsku rezervira 5.8 milijardi eura subvencija u planu za oporavak, ali pod uvjetom da Budimpešta provede 27 reformi. One uključuju osnaživanje neovisnosti pravnog sustava i mjere za suzbijanje korupcije.
Rok za pristup fondovima iz plana za oporavak vrlo je kratak – novac se mora iskoristiti do kraja ove godine.
Istovremeno, EU je suspendirala 6,3 milijarde eura iz regularnih fondova zbog kršenja norme vladavine prava koje, zaključila je EU, u opasnost dovode budžet EU-a. Pristup novcu ponovno će se otvoriti ako Mađarska dokaže da je efikasno provela obećane reforme.
Kompromis iz prosinca do neke je mjere oslabio pritisak na mađarsku ekonomiju, koja je u problemima.
Ipak, Mađarskoj treba novac. Obični građani osjećaju udarce visokih cijena energenata i hrane, a čak i čelnik mađarske centralne banke kritizira gospodarsku politiku vlade.
I dok stručnjaci vide da su uvedene neke regulacije za poboljšanje transparentnosti i borbu protiv korupcije, prave posljedice tih regulacija još uvijek nisu vidljive, a neke strukture inherentno su manjkave.
Reforme za suzbijanje korupcije fokusirane su oko novog tijela za integritet, no ono će se “morati oslanjati” na neefikasne institucije koje su zapravo i dovele do njegovog osnivanja, upozorava Andras Lederer, član Mađarskog helsinškog odbora.
Drugi ključni uvjet je da Mađarska poveća ovlasti Državnom pravnom vijeću, tijelu sudaca koje biraju drugi suci, a koje pomaže u nadgledanju rada sudova.
Čak i sami suci su izjavili da prvi nacrt vladinih reformi ne ispunjava ciljeve.
Jedan europski dužnosnik potvrdio je da pregovori između Bruxellesa i Budimpešte oko sadržaja predloženih pravnih reformi još uvijek traju.
Neki dužnosnici i političari u Bruxellesu nadaju se da će vodstvo Mađarske – uzimajući u obzir gospodarske pritiske kod kuće i potrebu da se zadrži povjerenje međunarodnih tržišta – prioritizirati stabilnost i provesti reforme.
U ovom procesu “nije riječ tek o prolasku kroz popis,” rekao je nedavno europski povjerenik za budžet, Johannes Hahn. “Mislim da sada postoji interes za rješavanje problema.”
Tibor Navracsics, mađarski ministar EU fondova, rekao je za Politico nakon prošlotjednih razgovora s Komisijom da je “optimističan da svaki problem možemo riješiti, korak po korak.”
Pitanje ljudskih prava
No, kako reforme polako napreduju, raste opasnost od potencijalno još većeg problema.
Kada su najavili da će gotovo 22 milijarde eura fondova za regionalni razvoj u budžetu za 2021. – 2027. ići Mađarskoj, Europska komisija potiho je dala do znanja da Mađarska neće imati pristup velikom dijelu tog novca sve dok se ne počne pridržavati Europske povelje o temeljnim pravima. Ovaj novac na raspolaganju je dugoročno, što bi moglo predstavljati probleme vodstvu zemlje.
“Komisija smatra da dijelovi mađarskog takozvanog zakona za zaštitu djece, kao i ozbiljni rizici po akademske slobode i pravo na azil imaju ozbiljne i direktne posljedice na pridržavanje Povelje”, napisala je Komisija prošlog prosinca.
Orban posljednjih godina žestoko zagovara platformu protiv imigranata i LGBTQ+ prava, a istovremeno pojačava kontrolu vlasti nad obrazovnim institucijama. U svjetlu toga, ispunjavanje uvjeta iz Povelje zahtijevalo bi drastičnu promjenu političkog smjera.
Mađarski dužnosnici već su dali do znanja da bi to bilo previše.
“Postoje neke političke debate koje će ostati nezavršene”, rekao je Balazs Orban, blizak suradnik premijera.
Šire debate o pristupu Mađarske europskkom novcu izaziva i daljnje razgovore o egizstencijalnoj prirodi onoga s čim se Orban suočava.
“Europska unija zahtijeva značajno sudjelovanje civilnog društva, i to s pravom,” kaže mađarska europarlamentarka iz redova opozicije, Katalin Cseh. “Problem je što bi provođenje te reforme bilo u suprotnosti sa čitavom logikom Orbanovog režima.”
“Dosad je Europska komisija bila dovoljno popustljiva i dopuštala im da se izvuku s površnim promjenama i zaobilaženjima pravila,” dodala je. “Ovaj put bi priča mogla biti drugačija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE VIŠE
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!