Što se to zbiva u Ukrajini i Rusiji? Avdagić: “Ovo je očekivana eskalacija i jedna od ružnijih faza rata”

Svijet 05. ruj 202406:43 2 komentara
razrušene zgrade u raketnom napadu na Lavov u zapadnoj Ukrajini
YURIY DYACHYSHYN / AFP

Posljednja zbivanja na ukrajinskom, ali i ruskom ratištu otkako su ukrajinske snage nedavno zauzele golemi dio Kurske oblasti, svjedoče o novoj eskalaciji sukoba.

Napredovanje ruskih snaga na istoku Ukrajine s ciljem zauzimanja strateški važnog grada Pokrovska odvija se u isto vrijeme dok ukrajinske snage učvršćuju položaje u dijelovima Kurske oblasti u Ruskoj Federaciji koje su zauzeli u proteklih mjesec dana kako bi ih koristile kao ulog u eventualnim mirovnim pregovorima.

Rusija je na ukrajinsku (kontra)invaziju na Kursk proteklih dana odgovorila s nekoliko smrtonosnih napada, naprije na grad Poltavu gdje je poginulo najmanje 50 osoba a ranjeno tristotinjak, potom i napadima na Kijev i Lavov nadomak granice s članicom NATO-a Poljskom.

Rusi ne mare za civilne žrtve

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je dopuštenje SAD-a da upotrijebi dobiveno američko dalekometno oružje za napade dublje u teritoriju Ruske Federacije. Vladimir Putin je na to ponovno zaprijetio da će preispitati rusku doktrinu upotrebe nuklearnog oružja. Povrh svega, proteklih je dana i tjedana nekoliko ministara u ukrajinskoj vladi, među kojima i šef diplomacije Dmitro Kuleba, podnijelo ostavke zasad bez posebnih obrazloženja.

Govori li sve to da rat u Ukrajini ulazi u nepredvidivu fazu u kojoj je sve moguće – od širenja sukoba do postizanja primirja, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića. On smatra da svjedočimo eskalaciji rata.

“Očekivalo da će rat krenuti u fazi nove eskalacije kako se približavaju američki predsjednički izbori. Krenulo je s ukrajinske strane (upadom u Kursku oblast, nap.a.), a sada i uzvratom s ruske strane. Tu smo, dakle, u očekivanoj, ali ružnijoj fazi rata u kojoj su na meti Rusa civilne zgrade, a civilne žrtve su im zanemariva kolateralna šteta”, kazao je.

“Očekivano provjetravanje vlade u Kijevu”

Što se tiče “provjetravanja” vlade u Kijevu, Avdagić i nju smatra očekivanom.

“Bilo je dosta grešaka u njihovoj politici, a tamo i dalje ima dosta problema s korupcijom. Morate imati čist račun prema građanima kad od njih tražite da brane domovinu, a da nemaju osjećaj da ih istovremeno netko potkrada. Mislim da ljudi u Hrvatskoj mogu to savršeno dobro shvatiti i razumjeti što se događa u Ukrajini – i nepravdeni rat i napad jačega i bježanje jednih i bogaćenje drugih”, ističe.

U trenutnim okolnostima ne vidi mogućnost brzog postizanja mira.

“Obje strane očito igraju na to da primoraju drugu stranu da učini ustupke i pristane na pregovore. Nažalost, to je iluzorno očekivati, barem što se tiče ruske strane. Očigledno je da se Kremlj u ovaj rat bacio što bi se pokeraški reklo “all in” i da neće posustati. Pogotovo stoga što bi svako posustajanje bilo shvaćeno kao slabost i mogući gubitak rata”, naglašava Avdagić.

“Iščitavam Putinov blef”

Otud, kaže, i Putinov narativ da se Rusija bori protiv “kolektivnog Zapada” pa i njegove ponovne prijetnje promjenama nuklearne doktrine. Prema postojećoj doktrini, Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje ako je napadnuta nuklearnim oružjem ili u slučaju napada konvencionalnim oružjem koji bi ugrozio opstanak države.

Rusija može i prema postojećoj doktrini upotrijebiti nuklearno oružje, a s obzirom na spomenuti narativ “borbe protiv kolektivnog Zapada”. No, ta Putinova prijetnja ništa ne znači. Da je htio upotrijebiti nuklearno oružje, već bi to i napravio. U tome iščitavam njegov blef. Mislim da obavještajne službe itekako vode računa o tome kakvi potezi mogu dovesti do kojih konzekvenci”, dodao je.

Rusiju valja podsjetiti na Budimpeštanski memorandum

Avdagić podsjeća i na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, sporazum koji su potpisale Rusija, SAD i Velika Britanija. Tim memorandumom tim je trima nuklearnim silama zabranjeno prijetiti ili koristiti vojnu silu i ekonomsku prisilu protiv Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana “osim u samoobrani ili na drugi način u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda”.

“Ukrajina se tim sporazumom odrekla svoga nuklearnog oružja, a Rusija joj je zauzvrat garantirala suverenitet. Dakle, odgovornost barem SAD-a i Velike Britanije jest da brane suverenitet Ukrajine. A Rusija kad izvlači argumente i pokušava uvjeriti svjetsku i svoju javnost da su u pravu oko Ukrajine, zaboravljaju da su potpisali taj dokument. Ako SAD i Velika Britanija sutra odobre Ukrajini upotrebu svoga naoružanja dublje u teritoriju Rusije, mogu se pozvati na taj dokument i poručiti to Putinu i političkoj eliti u Kremlju”, kazao je Avdagić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare