Ruski ministar obrane Sergej Šojgu iznio je tvrdnju da bi Ukrajina mogla upotrijebiti "prljavu bombu" - onu koja uz konvencionalni eksploziv sadrži i radioaktivni materijal. Za to nije ponudio nikakve dokaze, a Ukrajina - kao i Francuska, Velika Britanija i SAD - odbacuju navode.
Šojgu je britanskom ministru obrane Benu Wallaceu rekao da je “zabrinut zbog mogućih provokacija Kijeva koje uključuju upotrebu prljave bombe.”
Ruski ministar obrane također je razgovarao sa svojim kolegama u SAD-u, Francuskoj i Turskoj, gdje je ponovio slične tvrdnje, prenosi BBC.
U zajedničkom odgovoru, Francuska, SAD i Velika Britanija izjavile su da njihove vlade “zajednički odbacuju ruske prozirno lažne optužbe da se Ukrajina sprema upotrijebiti prljavu bombu na vlastitom teritoriju.” Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je odbacio navode i optužio Rusiju da je “upravo ona izvor svega zamislivog što je u ovom ratu prljavo.”
Što je prljava bomba?
To je bomba koja sadrži radioaktivni materijal, na primjer uran, koji se raspršuje po zraku nakon detonacije konvencionalnog eksploziva u bombi.
Bomba ne mora sadržavati visoko rafinirani radioaktivni materijal koji se koristi u nuklearnim bombama. Umjesto toga, ona često sadržava radioaktivne materijale iz bolnice, nuklearnih elektrana ili istraživačkih laboratorija. To ovakve bombe čini mnogo jeftinijima i lakšima za izradu u odnosu na nuklearno oružje. Njih se također može transportirati u vozilima, na primjer.
Budući da širenje radioaktivnih čestica može uzrokovati ozbiljne bolesti poput tumora, takva bomba izazvala bi paniku među populacijom. Široko područje oko mjesta eksplozije moralo bi biti evakuirano zbog dekontaminacije ili potpuno napušteno.
Federacija američkih znanstvenika izračunala je da, kada bi bomba s 9 grama kobalta-60 i pet kilograma TNT-a eksplodirala na Manhattanu, cijelo područje New Yorka postalo bi nenaseljivo desetljećima.
Upravo zbog toga prljave bombe smatraju se oružjem masovnog poremećaja. Ipak, gledajući iz perspektive samog oružja, prljave bombe vrlo su nepouzdane.
Da bi se radioaktivni materijal u prljavoj bombi raspršio po cijeloj ciljanoj zoni, on mora biti smrvljen u fini prah, no ako su čestice presitne ili na području puše jak vjetar, previše će se raspršiti i prouzročiti veću štetu nego je planirano.
Zašto je Rusija iznijela ovu tvrdnju?
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) kaže da je ovom tvrdnjom ruski ministar obrane vjerojatno želio “usporiti ili prekinuti vojnu pomoć Zapada Ukrajini i oslabiti NATO savez pozivima kojima sije strah.”
Također postoje nagađanja da upravo Rusija planira detonirati prljavu bombu u Ukrajini i za to okriviti ukrajinske snage, u takozvanom “false flag” napadu.
Ipak, mnogi vojni analitičari kažu da Rusija ne bi bila toliko bezumna, budući da takva bomba može nanijeti znatnu štetu i njihovim trupama, kao i teritoriju koji trenutno kontroliraju.
Iz samog instituta poručeno je: “Malo je vjerojatno da Kremlj sprema skori ‘false flag’ napad prljavom bombom.”
Jesu li takve bombe korištene ranije?
Dosad nigdje u svijetu nije zabilježen uspješan napad prljavom bombom.
Ipak, bilo je pokušaja.
Pobunjenici u Čečeniji su 1996. postavili bombu s dinamitom i cezijem-137 u poznati park Izmailovo u Moskvi. Cezij su nabavili iz opreme za liječenje raka. Sigurnosne službe pronašle su i deaktivirale bombu.
Čečenska obavještajna služba 1998. je pronašla i deaktivirala prljavu bombu koja je bila postavljena u blizini željezničke pruge u Čečeniji.
Jose Padilla, američki građanin povezan s al-Qaedom 2002. je uhićen u Chicagu zbog sumnji da je planirao napad prljavom bombom. Osuđen je na 21 godinu zatvora.
Dvije godine kasnije, Dhiren Barot, britanski građanin i član al-Qaede, uhićen je u Londonu i potom osuđen na 30 godina zatvora jer je planirao terorističke napade u SAD-u i Velikoj Britaniji koji bi uključivali upotrebu prljave bombe.
Ni Padilla ni Barot nisu počeli sastavljati takve bombe prije nego su uhićeni.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!