Kina se priprema za potencijalno nestabilan i nepredvidljiv put u sve većem rivalstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.
Njegov povratak mogao bi označiti uvođenje carine i do 60 posto na kinesku robu, što bi moglo devastirati gospodarski rast u drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu i poremetiti globalne opskrbne lance. Sve to bi trebalo stići uz dodatne kontrole tehnologije i oštre izjave, povećavajući napetost u već zategnutim odnosima između dviju najmoćnijih svjetskih sila.
Ali Trumpova protekcionistička trgovinska politika i transakcijski pristup vanjskoj politici također bi mogli oslabiti saveze SAD-a i njegovu globalnu ulogu, što bi moglo otvoriti prilike za Peking da popuni prazninu američkog povlačenja i oblikuje alternativni svjetski poredak, analizira CNN.
Službeno, Kina je nastojala zauzeti neutralan stav prema Trumpovoj pobjedi. Kineski lider Xi Jinping čestitao mu je na pobjedi. Također, Trump, poznat po naklonosti prema autokratima, redovito je hvalio Xija i nazivao ga vrlo dobrim prijateljem iako su odnosi SAD-a i Kine drastično pogoršani tijekom njegovog mandata.
Xi je u istom pomirljivom tonu uvijek govorio o Trumpu, ali ispod mirne površine, Peking se vjerojatno priprema za udar i neizvjesnosti.
Tijekom prvog mandata, populist koji je obećao učiniti Ameriku ponovno velikom pokrenuo je oštar trgovinski rat s Kinom, stavio kineskog diva Huawei na crnu listu iz sigurnosnih razloga i okrivio Peking za pandemiju koronavirusa. Do kraja prvog mandata, bilateralni odnosi pali su na najnižu točku u desetljećima.
Ovoga puta, Trump je na predizbornim skupovima zaprijetio carinama od 60 posto na sve proizvode proizvedene u Kini i ukidanjem statusa trajno normalnih trgovinskih odnosa, koji Kini više od dva desetljeća omogućuje najpovoljnije trgovinske uvjete sa SAD-om.
Ova kaznena mjera, ako bude provedena, mogla bi zadati težak udarac ekonomiji koja se već suočava s krizom nekretnina, opadajućom potrošnjom, padom cijena i rastućim dugovima lokalnih vlasti.
Investicijska banka Macquarie procjenjuje da bi carine od 60 posto mogle smanjiti kineski rast za puna dva postotna boda, što je nešto manje od polovice očekivane godišnje stope gospodarskog rasta od pet posto. Nimalo slučajno, kako se Trumpova prednost nad potpredsjednicom Kamalom Harris povećavala, tako su kineske dionice i juan naglo padali.
Carine djeluju kao porez na uvoz, šteteći potrošačima u zemlji koja ih nameće, kao i poduzećima koja ovise o uvezenim sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju konačnih proizvoda. Značajna eskalacija globalnih trgovinskih napetosti vjerojatno će nanijeti štetu ne samo Kini i SAD-u, već i drugim zemljama uključenim u globalne opskrbne lance.
S druge strane, neki stručnjaci kažu da bi Trumpova politika i njegov “transakcijski svjetonazor” također mogli ići u korist Pekingu. Jer, kao i uvijek, izazovi donose prilike. Peking vjeruje da bi Trumpove oštre carinske politike bile vrlo nepopularne u Europi, stvarajući priliku za Kinu da ojača gospodarske veze s Europom i suprotstavi se američkim naporima za intenziviranje tehnološkog i opskrbnog lanca odvajanja između Kine i zapadnih zemalja. Problem je što Europa i Kina nisu na istoj valnoj duljini oko rata u Ukrajini, a ako bi Kina u tom smislu bila naklonjena Europi, riskirala bi dobre odnose s Moskvom.
Peking također traži načine kako iskoristiti Trumpovu sklonost za sklapanje poslova, uključujući pitanje Tajvana. Kine ga smatra svojim teritorijem, iako nikada nije nad njim uspostavila kontrolu.
Pod prethodnom Trumpovom administracijom, SAD je pojačao potporu Tajvanu kroz povećanu prodaju oružja i diplomatske posjete. Ovaj put, kroz kampanju je Trump optuživao Tajvan za otimanje industrije čipova SAD-u i pozivao da počne plaćati za zaštitu koju dobiva. Činjenica je da Tajvan nije ukrao ništa u tom smislu, sve je to plod njihova razvoja i tehnologije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!