Na ovim američkim predsjedničkim izborima niz televizijskih debata predsjedničkih kandidata počinje neuobičajeno rano - debatom na CNN-u u četvrtak 27. lipnja, u 21 sat po tamošnjem vremenu, odnosno 3 ujutro po ovdašnjem.
Ova godina nije superizborna samo u Hrvatskoj, nego i globalno. Izbori za Europski parlament već su prošli, predsjednički u Rusiji također. Uskoro slijede izvanredni opći izbori u Francuskoj, redovni parlamentarni u Velikoj Britaniji, a zbog nedavne pogibije predsjednika Ebrahima Raisija, ovoga petka održavaju se izvanredni predsjednički izbori u Iranu.
Ishodi svih tih izbora imaju velikog utjecaja i izvan granica država u kojima se održavaju. No, oni globalno najvažniji dogodit će se 5. studenoga kada će Amerikanci birati svoga predsjednika između sadašnjeg, demokrata Joea Bidena i onog prošlog koji bi htio biti i budući, republikanca Donalda Trumpa.
Samo televizijske debate
Važan dio američke predizborne kampanje čine sučeljavanja predsjedničkih kandidata, odnosno njihove televizijske debate. Osim prve debate koju organizira CNN, druga će uslijediti 10. rujna, a nju će organizirati televizijska kuća ABC.
Još četiri debate trebale su biti održane između 16. rujna i 9. listopada u organizaciji američkog Povjerenstva za predsjedničke debate (CPD), neovisnog i nestranačkog tijela koje ih organizira od 1987. godine. No, u travnju 2022. Republikanska stranka povukla se iz CPD-a držeći to tijelo pristranim. Proljetos se iz CPD-a povukao i Bidenov izborni stožer pa će debate, kako stvari stoje, biti održane na komercijalnim televizijama.
N1 televizija prenosit će uživo debatu Joea Bidena i Donalda Trumpa u petak 28. lipnja od 3 sata u noći, a potom je reprizirati od 14 sati.
Nema publike, nema upadica
Te okolnosti donose nova pravila u odnosu na debate koje je organizirao CPD. Prvo i najvažnije je da na njima neće biti publike pa će u četvrtak uz Bidena i Trumpa u studiju CNN-a biti samo voditelji Dana Bash i Jake Tapper.
Neće biti ni uvodnih riječi, a mikrofon svakog kandidata bit će uključen samo kada dođe na red da on govori. Tako je odlučeno da se ne bi ponovio događaj iz 2020. godine kada je Joe Biden tijekom debate u jednom trenutku dobacio Trumpu dok je ovaj govorio: “Začepi više, čovječe!”
Predviđeno je da rasprava traje sat i pol, a u dva navrata bit će prekinuta blokovima reklama od po tri i pol minute.
Neki kritičari takvog formata, piše britanski Guardian, vide opasnost od moguće komercijalizacije televizijske debate smatrajući da će to rezultirati kraćim i manje sadržajnim odgovorima koji će više poticati sukobljavanje birača, nego njihovo prosvjećivanje.
“Televizija daje kredibilitet kandidatima”
Činjenicu da u doba prevlasti društvenih mreža klasična televizijska debata ostaje važnim i moćnim formatom u izbornoj utrci, prokomenitrao nam je komunikacijski stručnjak Petar Tanta.
“Nije isto kad se debata odvija u nekom podcastu ili na nacionalnoj televizijskoj mreži. Tada je ona dostupna – iako je većini to teško pojmiti – i ljudima koji nemaju mobitel. Oni mogu otići u prvi bar i tamo to pogledati”, ističe Tanta.
Osim toga, televizija daje posebni kredibilitet kandidatima.
Možete tri, pet ili deset puta biti na nekom internetskom portalu, ali kada se pojavite na televiziji, ljudi vas drugačije gledaju. Televizija je možda izgubila doseg, ali nije izgubila kredibilitet. Zato kad nečija predizborna kampanja – i u Hrvatskoj i u SAD-u – dođe do televizije, znači da joj se daje na ozbiljnosti” napominje Tanta.
Zašto Trump ne želi publiku na debatama?
Televizijska debata, dodaje, postala je standardom izbornih procesa u demokratskikm društvima.
“Ne možete voditi kampanju u kojoj se nećete sučeliti s drugim kandidatima jer će ljudi tada reći da bježite od njih. U razvijenim demokracijama građani u predizbornoj kampanji očekuju čuti i vidjeti sukob mišljenja, činjenica i teorija. To je nekakav normalan politički diskurs”, kaže Tanta.
U Trumpovu i Bidenovu zaobilaženju CPD-a i njihovih debata s nazočnošću publike, Tanta vidi želju, u prvom redu Trumpovu, za izbjegavanjem loših kritika.
“Možeš imati jako dobar nastup, a neki komentator ondje može reći da si bio prosječan i time utjecati na mišljenje birača. Donald Trump upravo to želi preskočiti”, dodaje.
“Žele što prije zauzeti pozicije”
Zanimljiv je i termin prve debate. Bit će upriličena početkom ljeta, a obično bi niz debata započinjao u rujnu.
“Cijela predizborna godina praktički je neka vrsta kampanje, čime se priča dodatno zahuktava iz ekonomskog, marketinškog pa i PR-ovskog aspekta. Prva debata održava se ovako rano jer kandidati žele što ranije zauzeti pozicije i ukopati se u rovove da vide kako sve to funkcionira”, smatra Tanta i dodaje da će ovi izbori odlučivati o mnogočemu, ne samo u Americi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!