Slučajevi izdaje nekoć su bili rijetki u Rusiji i zabilježilo bi ih se tek nekoliko godišnje, no te su brojke u porastu u posljednje vrijeme.
Jedna grupa za ljudska prava izbrojala je više od 100 poznatih slučajeva izdaje u 2023., uz vjerojatno još 100 za koje nitko ne zna, prenosi Independent.
Neki slučajevi podsjećaju na suđenja i čistke koje su se provodile u doba diktatora Josefa Staljina.
Optužene najčešće drže u u strogoj izolaciji u zloglasnom moskovskom zatvoru Lefortovo, suđenja im se održavaju iza zatvorenih vrata i gotovo uvijek rezultiraju osudama i dugim zatvorskim kaznama. Njih gotovo isključivo istražuje moćna Federalna sigurnosna služba (FSB), a dokazi su najčešće obavijeni velom tajne.
Ovi se slučajevi razlikuju od slamanja neistomišljenika pod predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je 2022. godine pozvao sigurnosne službe da “oštro suzbiju akcije stranih obavještajnih službi i odmah identificiraju izdajice, špijune i sabotere”.
Što se promijenilo?
Masovni protuvladini prosvjedi izbili su u Moskvi 2011.-2012. godine, a dužnosnici su okrivili Zapad. Pravna definicija izdaje tada je proširena kako bi uključila pružanje nejasno definirane “pomoći” stranim državama ili organizacijama, učinkovito izlažući kaznenom progonu svakoga tko je u kontaktu sa strancima.
Promjene zakona oštro su kritizirali zagovornici prava, uključujući predsjedničko Vijeće za ljudska prava. Putin se kasnije složio s članovima vijeća da “ne bi trebalo biti širokog tumačenja veleizdaje”. No, upravo je do toga došlo.
Svetlana Davidova, majka sedmero djece u zapadnoj regiji Smolensk, kontaktirala je Veleposlanstvo Ukrajine u Moskvi 2014., rekavši da misli da ruske trupe iz obližnje baze idu prema istočnoj Ukrajini. Uhićena je 2015. pod optužbom za izdaju prema proširenoj definiciji zakona.
Slučaj je izazvao nacionalnu pozornost i bijes. Rusija je u to vrijeme zanijekala da su njezine trupe u istočnoj Ukrajini, a slučaj protiv Davidove izravno je proturječio tom narativu. Optužbe protiv nje naposljetku su odbačene, što se pokazalo kao rijetka iznimka u sve većem broju slučajeva koji su u narednim godinama uporno završavali osudama i zatvorskim kaznama.
Sve više slučajeva
Mete tužiteljstva uključivale su novinare koji pišu o ruskoj vojsci, kao i eminentne znanstvenike u područjima koja bi mogla imati primjenu u razvoju oružja. Stručne skupine kažu da se znanstvenici kažnjavaju zbog objavljivanja članaka u časopisima i sudjelovanja u međunarodnim projektima koji su obično dio njihovog normalnog posla.
Primjera je doista mnogo, a spomenut ćemo neke od njih. Primjerice, Ivan Safronov, savjetnik svemirske agencije Roscosmos osuđen je za izdaju 2022. godine i osuđen je na 22 godine zatvora. On je zanijekao optužbe, a na njegovo kazneno gonjenje mnogi gledaju kao na odmazdu za njegovo izvještavanje o vojsci.
Fizičar Anatolij Maslov (77), koji je radio na hipersonici, u svibnju je osuđen za izdaju i osuđen na 14 godina zatvora.
Vladimir Kara-Murza, oporbeni političar, optužen je za izdaju 2022. nakon što je na Zapadu održao govore u kojima je kritizirao Rusiju. Osuđen je na 25 godina zatvora.
Evan Gershkovich iz Wall Street Journala uhićen je 2023. pod optužbom za špijunažu i tako je postao prvi američki novinar tako optužen od Hladnog rata. Gershkovich, čije je suđenje počelo u lipnju, poriče optužbe, a američka vlada poručila je da je nepravedno pritvoren.
Što motivira tužbe?
Odvjetnik Evgenij Smirnov kaže da je do porasta kaznenih progona došlo nakon što je FSB 2022. dopustio svojim regionalnim ograncima da vode određene vrste slučajeva izdaje, a dužnosnici u tim područjima nastojali su se dodvoriti svojim nadređenima kako bi napredovali u karijeri.
No, iznad toga je uvjerenje FSB-a o krhkosti režima, smatra Andrej Soldatov, novinar i stručnjak za FSB. “Oni iskreno vjeruju da se režim može slomiti, čak i ako to zapravo nije slučaj.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!