Šveđani općenito nisu skloni panici ili pretjeranim reakcijama. Međutim, mnogi se osjećaju pomalo uzdrmano nakon što im je nedavno na kućne pragove stigla brošura s vojnikom u maskirnoj uniformi i mitraljezom, dok borbeni avion probija nebo u pozadini, piše za Guardian novinar Martin Gelin, inače autor u švedskoj medijskoj kući Dagens Nyheter.
Vladina brošura, naslovljena “U slučaju krize ili rata”, poslana je svakom švedskom kućanstvu uslijed sve većih prijetnji napada iz Rusije. Ona označava početak nove ere u našoj zemlji, donoseći tmurnu poruku o prijetnjama ratom, prirodnim katastrofama i pandemijama, piše Gelin.
“Ako Švedska bude napadnuta, svi moraju dati svoj doprinos u obrani švedske neovisnosti – i naše demokracije. Otpornost gradimo svaki dan, zajedno s našim voljenima, kolegama, prijateljima i susjedima”, stoji u brošuri.
Švedska je više od dva stoljeća vodila politiku vojne neutralnosti, no ranije ove godine zemlja je pristupila NATO-u, a brošura je izdana kao odgovor na tu promjenu, prenosi Guardian.
Napisala ju je Švedska agencija za civilne izvanredne situacije, odgovorna za pitanja upravljanja krizama, javne sigurnosti i civilne obrane. Mnoge od njezinih 30 stranica sadrže praktične savjete za slučaj rata ili katastrofe, uključujući popis stvari koje treba imati kod kuće, kao što su tjedne zalihe pitke vode u spremnicima, topla odjeća i deke, nepropadljiva hrana za ljude i kućne ljubimce te radio koji ne ovisi o električnoj mreži. Također navodi mjesta za sklonište u slučaju zračnog napada, poput podruma, podzemnih garaža i stanica podzemne željeznice, kao i različite sirene koje signaliziraju razinu hitnosti.
Ali, primarno, brošura poručuje građanima da se pripreme za teška vremena, efektivno govoreći – ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, već što vi možete učiniti za svoju zemlju.
Trenutno, izazov za švedske vlasti nije u tome da bi građani mogli paničariti, već u činjenici da su mnogi izgubili osjećaj za građansku dužnost u sve atomiziranijem društvu. Vlade su, naime, kroz desetljeća, promovirale individualističko društvo s narativom osobnog uspjeha, umjesto snažne nacije.
“Ambicija da se svi pripreme za rat proturječi individualističkim idealima koji dominiraju švedskom politikom posljednjih 40 godina. Daleko smo odmakli od tog idealističkog duha, gdje su svi u istom čamcu”, kaže Torbjörn Nilsson, suautor hvaljene knjige “Visoko iznad mora” o članstvu Švedske u NATO-u.
Naglašava da je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine Nyamko Sabuni, tadašnja čelnica Liberalne stranke i bivša ministrica u desničarskoj vladi, sugerirala bijeg iz zemlje u slučaju ruske invazije. U snimljenom razgovoru Sabuni je izjavila da ako se situacija pogorša, svi će otići u Norvešku.
Morala je napustiti vlast ubrzo nakon što su komentari izašli na vidjelo, ali je vjerojatno izrazila široko podijeljeno mišljenje u Švedskoj, gdje je ideja osobne žrtve za zajednički cilj izgubila popularnost.
Od ruske aneksije Krima 2014., mnogi su glasovi u švedskom sektoru nacionalne sigurnosti izražavali zabrinutost zbog nedostataka civilne obrane zemlje. Kao rezultat, 2017. je ponovno uveden obvezni vojni rok za muškarce i žene rođene 1999. ili kasnije.
Međutim, desetljeća štednje i deregulacije ostavila su Švedsku bez adekvatne pripreme i infrastrukture za civilnu obranu. Primjerice, tisuće stambenih zgrada u Švedskoj, koje su nekada bile javne, sada su u privatnom vlasništvu, a njihova stara skloništa pretvorena su u stanove ili teretane zbog maksimizacije profita.
Ovo nije prvi put da vlasti šalju brošuru “pripremite se za rat”. Slična, ali manje sadržajna verzija, pojavila se 2018. Tada je bila kritizirana kao katastrofična poruka koja plaši djecu, ali šest godina kasnije čini se prilično proročkom. Globalna pandemija usmrtila je milijune, učestalost ozbiljnih prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama dramatično se povećala, a ruska invazija na Ukrajinu ne nazire se kraju.
Švedska je doživjela niz ideoloških promjena tijekom posljednjeg polustoljeća. Kao zemlja, ima tendenciju kretanja prilično ujednačeno između političkih doktrina. Sedamdesetih godina Švedska je željela postati najsocijalističkija zemlja na svijetu i uglavnom je u tome uspjela. Francuski ekonomist Thomas Piketty nedavno je Švedsku iz 1980-ih opisao kao model egalitarne demokracije.
Devedesetih godina Švedska se brzo okrenula tržišnim reformama, deregulaciji i privatizaciji, a u posljednjem desetljeću zemlja je prigrlila autoritarni nacionalizam. To se ne odnosi samo na desničarsku vladajuću koaliciju, već i na socijaldemokrate, koji sve više pokušavaju oponašati dansku sestrinsku stranku zauzimajući čvrst stav prema imigraciji i kriminalu.
No, problem za Vladu i njezin pokušaj podizanja svijesti o rizicima i izgradnje civilne obrane jest u tome što porast nacionalizma u Švedskoj ne znači nužno i patriotizam ili građansku solidarnost.
Nova vladina brošura nosi hitnu poruku i često koristi retoričke figure Winstona Churchilla i Johna F. Kennedyja kako bi je prenijela.
“Živimo u nesigurnim vremenima. Oružani sukobi trenutno se vode u našem kutku svijeta. Terorizam, cyber napadi i kampanje dezinformacija koriste se za podrivanje i utjecaj na nas. Kako bismo se oduprli tim prijetnjama, moramo ostati ujedinjeni”, stoji u brošuri.
Problem je što švedski građani možda više nisu posebno zainteresirani za jedinstvo ili solidarnost, naglasio je na kraju Martin Gelin.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare