Ratovi u Ukrajini i Gazi obilježili su glavninu vijesti iz svijeta u 2023. godini, iako nisu bili jedini. Pregled godine u svijetu pripremio je Ivan Hrstić.
1. siječanj 2023. dok širom svijeta val vatrometa razveseljava stanovnike sretnijih krajeva zemljine kugle, nema mirne bezbrižne noći za stanovnike Ukrajine.
Usprkos svemu, na krilima oslobađanja velikih dijelova domovine u 2022., godina u Kijevu počinje s velikim optimizmom.
“Svima želim jedno – pobjedu, jedna želja za sve Ukrajince, neka ovo bude godina povratka, privremeno okupirani krajevi postat će zauvijek slobodni”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Nažalost, nećemo morati čekati kraj godine da bismo shvatili – optimizam je bio pretjeran.
Na tri Kralja, tuga u katoličkom svijetu, zadnji ispraćaj pokojnog pape emeritusa Benedikta XVI. Papa Franjo pak pokušava biti most između Rusije, Ukrajine i Zapada. No, ljuti Ukrajince, a ni Rusi nisu oduševljeni.
Dan poslije, pravoslavni Božić, Putinovo primirje, no, čak niti na taj dan ne prestaju napadi na Bahmut. Bit će to zadnji Božić koji će Ukrajinci i Rusi slaviti zajedno. Pardon, na isti dan.
Putin dolazi na misu – posve sam. No, Putinova brutalnost dvostruki je mač.
Vojna pomoć Ukrajini
Poljska kampanja za isporuku njemačkih tenkova Ukrajini konačno donosi rezultat. Kako bi pogurali Nijemce, Britanci i Amerikanci šalju Challenger i Abrams. U više nego simboličnim brojevima.
Europa ipak neće poslati obećanih mlijun granata u godini dana, no stiže američko kazetno streljivo, konačno i prvi projektili ATACMS i europski STORM SHADOW pomoću kojih Ukrajinci skalpiraju čak i ruske brodove i podmornice.
Krajem godine, američki patrioti na koncu ruše i prve bombardere Su-34.
Europa odnosi pobjedu u energetskom ratu s Rusijom – preživljava rusku zimu skladišta punih prirodnog plina. No, hoće li zelena agenda biti žrtva rata? Čak i njemački zeleni pristaju na kompromise, na užas najzagriženijih aktivista.
Poljaci ponovno prijelomni, oni i Slovaci već su poslali svoje MiG-ove 29, probijajući led za nizozemske F-16. Tko bi ikad pretpostavio da će moćna ruska armija ovisiti o vojnoj pomoći Irana i Sjeverne Koreje?
Sukob Plenković-Milanović
Iako je hrvatski predsjednik ljut – Plenković hrvatske helikoptere Mi-8 šalje na put bez povratka. U Hrvatskoj bi ionako uskoro bili zauvijek prizemljeni. Milanovića ipak nitko ništa ne pita. Prkoseći Bruxellesu i Washingtonu, on mjesecima vodi kampanju za prekid isporuke oružja Ukrajini.
“Krim više nikad neće biti ukrajinski! To je potpuno jasno! Treba ih natjerati za pregovarački stol! I to neće biti ugodno! Da Rusi uzmu što žele, bojim se da je to početna pozicija u ovom trenutku, da!”, govorio je Milanović.
Hrvatski premijer u travnju po drugi put putuje u Kijev. “Zločini koji su počinjeni zahtijevaju kaznu”, rekao je prilikom posjeta.
4. travnja, Finska i formalno postaje 31. članica NATO-a, Švedska će morati još malo pričekati. To je, eto, odgovor Putinu – više, a ne manje NATO-a.
U eri dronova, nervozu izaziva NLO iznad SAD-a. Biden podiže Raptore, koji se muče sa golemim sporo letećim kineskim balonom. Kina srećom, ipak samo politički podržava Rusiju, uz stalno održavanje napetosti oko Tajvana.
Kraj Prigožina
20 svibanj. Nakon gotovo 7 mjeseci opsade, Bahmut pada. No, prema procjenama NATO-a, u tom mlincu za mljevenje mesa pogiba najmanje 5 Rusa na svakog Ukrajinca.
Prigožin bjesni jer njegovi plaćenici primaju sve manje oružja. Na krilima pobjede u Bahmutu, Prigožin wagnerovce okreće prema Moskvi. Na trenutak, izgleda kao da je Rusija na pragu još jednog građanskog rata. Prigožin se predomišlja i okreće vojsku. Zajedno s njim, s pozornice nestaje i general Armageddon.
Prigožin se javlja se iz Afrike, gdje je Wagner i dalje ključna poluga Moskve. No, ne zadugo. Je li Putinov kuhar, ispao kroz prozor aviona nakon što mu je stjuardesa poslužila čaj? Nema dvojbe – osveta je poslužena hladna. Prigožina se oplakivalo u Rusiji, ali i u Africi.
2023. godina je niza državnih udara i rasplamsanih lokalnih ratova, od Gambije preko Nigera i Sudana do Roga Afrike. Putin prvi put javno priznaje – prilažući tako dokaze za Haški sud – sve Prigožinove operacije izravno financira Kremlj.
Napad iz Gaze
Nijedan od niza svjetskih oružanih sukoba nema šanse ugroziti ukrajinsku poziciju na naslovnicama. Pa niti Vučićevo zveckanje oružjem na Kosovu. No, sve se iz temelja mijenja 7. listopada, do sada nezapamćenim napadom iz Gaze na Izrael.
Putinu – kao naručeno. Ukrajina naglo pada duboko u drugi plan. A i Netanjahuu osigurava političko preživljavanje. Na ulicama Gaze Arapi slave Hamasov pokolj i otmicu mirnih građana u južnom Izraelu.
Dakako, Hamas zna što slijedi – doslovce usisava Izrael na invaziju u pojasa veličine Brača, napučenog živim štitom od preko 2 milijuna stanovnika. U prošlosti, to je uvijek bilo političko samoubojstvo.
Hamas je vjerojatno računao na brzi preokret zapadnog sentimenta prema Izraelu, nakon što se počnu gomilati civilne žrtve u Gazi. Hamasov terorizam toliko je zgrozio Zapad da Netanjahu za neko vrijeme dobiva odriješene ruke za obračun s Hamasom.
Među 14 zemalja koje u UN-u glasaju protiv rezolucije o Gazi, uz SAD je i Hrvatska. Za razliku od većine europskih saveznika, ovaj put nije se sakrila u gomili i ne ostaje suzdržana.
U pozadini dijelom opravdanih kritika Izraelu teško je ne vidjeti eksploziju duboko ukorijenjenog antisemitizma. Na zapadu, a kamoli ne na Istoku. Usporedba neusporedivog.
Političke ucjene u američkom Kongresu zaustavljaju krucijalni paket pomoći Izraelu i Ukrajini. Predizborne potrebe čak i u Poljskoj dovode do trzavica s Ukrajinom.
Ukrajina žrtva ucjena
Putin i dalje sav ulog stavlja na superizbornu godinu. Trumpa sustiže optužnica za optužnicom. Od Ankare preko Zagreba i Budimpešte do Washingtona, Ukrajina ostaje žrtva ucjena. Biden pokušava na sve moguće načine zaobići Kongres, no, onaj ključni paket mora pričekati konačni deal, do kojeg će sigurno doći – samo ako pristane na ucjene o imigracijskoj politici.
Hoće li Ukrajina u 2024. dobiti svo oružje koje joj treba?
Hoće li doživjeti sudbinu Kurda i Afganistanaca?
Hoće li EU ponovno izdati samu sebe ili preuzeti odgovornost?
29. studenoga, u svojoj 101. svijet napušta Henry Kissinger, čovjek koji je oblikovao desetljeća hladnog rata, ali i kompromise između velikih sila.
U zadnjoj godini života posve mijenja mišljenje o Ukrajini – prije je bio protiv članstva u NATO-u, vjerujući da bi to dovelo do rata.
Danas, nakon Putinovih užasa, rekao je Kissinger u svojoj zadnoj poruci svijetu – ideja o neutralnoj Ukrajini nema više – apsolutno nikakvog smisla.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
