Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da je detektiralo rekordan broj od 153 kineska vojna zrakoplova koji su sudjelovali u kineskim ratnim vježbama oko otoka prethodnog dana, iznoseći detalje porasta aktivnosti ratnih zrakoplova.
Zajednički mač 2024B
Kina je rekla da je jednodnevna vježba, označena kao “Zajednički mač-2024B”, upozorenje protiv “separatističkih djela” nakon prošlotjednog govora tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea koji je Peking osudio povodom nacionalnog dana.
Vježbe ne zabrinjavaju samo Tajvan, već predstavljaju rizik destabilizacije regije, rekao je premijer Cho Jung-tai.
“Bilo kakve vježbe bez prethodnog upozorenja uvelike će poremetiti mir i stabilnost u cijeloj regiji”, rekao je novinarima u Taipeiju.
“Kineske vježbe ne samo da utječu na tajvansko susjedstvo, već i ozbiljno utječu na cijela međunarodna prava plovidbe te zračni i morski prostor, pa su privukle pozornost drugih zemalja”, istaknuo je.
153 vojna zrakoplova
U dnevnom ažuriranju kineskih vojnih aktivnosti oko otoka, tajvansko ministarstvo obrane reklo je da je uočilo 153 vojna zrakoplova, čime je premašena brojka od 125 koju je dan ranije nazvalo jednodnevnim rekordom.
The Chinese military has released video showing its forces conducting a mock operation against #Taiwan.
.
The war games around the island are taking place days after Taiwan’s president promised to “resist annexation” by #China.#Taiwan #TrendingNow pic.twitter.com/PewU4ZZ83q— Casmirtv (@casmirtv) October 14, 2024
Karta ministarstva pokazala je da je 28 tih zrakoplova prešlo osjetljivu središnju liniju Tajvanskog tjesnaca, koji je prije služio kao neslužbena barijera, ali Kina kaže da to ne priznaje.
Osuda Pentagona
Kineske vježbe izazvale su zabrinutost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, a Pentagon ih je osudio kao “neodgovorne, nerazmjerne i destabilizirajuće”.
Tajvan se žalio na gotovo svakodnevnu kinesku vojnu aktivnost u blizini u posljednjih pet godina, a Kina je sada održala najmanje četiri kruga ratnih igara velikih razmjera od 2022.
Tajvan odbacuje teritorijalne zahtjeve Pekinga te ističe da samo ljudi na otoku mogu odlučiti o svojoj budućnosti.
Tajvan živi pod prijetnjom napada od 1949. kada je poražena vlada Republike Kine pobjegla na otok nakon što je izgubila građanski rat od komunista Mao Zedonga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!