WHO: Broj dementnih porast će za 40 posto na 78 milijuna do 2030.

Demenciju mogu prouzročiti srčani udar, ozljeda mozga ili Alzheimerova bolest. Zbog starenja stanovništva očekuje se da će broj dementnih porasti na 78 milijuna do 2030. i na 139 milijuna do 2050., stoji u izvještaju WHO-a.

Samo četiri zemlje imaju nacionalne programe za podršku oboljelima od demencije i njihovim obiteljima, ističe WHO i apelira na vlade da poduzmu prikladne mjere.

"Demencija milijunima ljudi uzima sjećanja, neovisnost i dostojanstvo, ali uzima i nama ostalima ljude koje poznajemo i volimo", kazao je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

"Svijet je razočarao dementne, a to boli sve nas", dodao je.

Ministri zdravstva postigli su 2015. dogovor o globalnom akcijskom planu, koji uključuje ranu dijagnozu i brigu za osobe s demencijom, ali ne uspijevaju postići ciljeve postavljene do 2025., ističe šef WHO-a.

"Demencija je uistinu globalni javnozdravstveni problem i to ne samo u zemljama s visokim dohotkom. U stvari, preko 60 posto dementnih živi u zemljama niskom ili srednjeg dohotka", rekla je novinarima Katrin Seeher, stručnjakinja iz odjela WHO-a za mentalno zdravlje.

Lijekovi, higijenski proizvodi i prilagodbe kućanstva za pacijente s demencijom dostupniji su u bogatim zemljama, navodi se u izvješću.

Demencija utječe na pamćenje, orijentaciju, sposobnost učenja, jezik, prosuđivanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih obveza.

Seeher ističe da demencija može pogoditi i osobe mlađe od šezdeset godina te da na ranu pojavu demencije otpada oko deset posto svih slučajeva.

Međutim, razvoj demencije nije neizbježan i neki rizični faktori mogu biti smanjeni kontrolom visokog tlaka, dijabetesa, prehrane, depresije, konzumiranja alkohola i duhana, navodi WHO.

"To su stvari koje možemo učiniti za promicanje zdravlja našeg mozga, smanjenje pada kognitivnih sposobnosti i rizika od demencije. To su stvari s kojima možemo početi u mlađoj dobi", kazala je stručnjakinja WHO-a Tarun Dua.