Donald Trump odabrao je u ponedjeljak američkog senatora J. D. Vancea za svog potpredsjedničkog kandidata, a ovaj je potez ponovno potaknuo strahove u Europi da bi se Vance mogao voditi politikom "Amerika na prvom mjestu" koja bi mogla kulminirati pritiskom SAD-a da Ukrajina pristane na uvjete Vladimira Putina i traži mir s Rusijom.
“To je loše za nas, ali je to i užasna vijest za Ukrajinu”, rekao je jedan visoki europski diplomat u Washingtonu, dodajući da Vance “nije naš saveznik”.
Diplomati i promatrači su Trumpovu politiku često opisivali kao nepredvidljivu, navodeći da je nemoguće sa sigurnošću znati što će učiniti ako bude na vlasti, piše Guardian.
Što se može očekivati od Vancea?
No, buduća Trumpova administracija sada ima puno energičnijeg surogata koji će potaknuti Trumpov skepticizam prema Ukrajini i Europi, dok će poticati stranačku agresivnu trgovinsku i vanjsku politiku drugdje diljem svijeta.
“Senator Vance bio je jedan od vodećih protivnika novog paketa pomoći Ukrajini prošlog proljeća i izrazio je ravnodušnost prema onome što se događa u tom ratu”, rekao je Michael McFaul, direktor Freeman Spogli instituta za međunarodne studije i bivši veleposlanik u Rusiji.
On smatra da je Trump odabirom Vancea pokazao biračima vanjskopolitičku strategiju, a navodi da je ona u potpunoj suprotnosti onoj strategiji koju provodi Trumpov protukandidat Joe Biden.
“Biden i Harris promovirali su demokraciju i suprotstavili se autokratima. Trump i Vance nisu obraćali pozornost na unapređenje demokracije u inozemstvu i umjesto toga prigrlili su autokrate”, kazao je.
Što je Vance govorio?
Vance je u javnosti kritizirao američke pakete pomoći Ukrajini i zalagao se za pregovore s Rusijom, iako je Ukrajina rekla da ne želi voditi razgovore. Optužio je Bidenovu administraciju za “mikroupravljanje” izraelskim ratom u Gazi i rekao da bi Amerika trebala “omogućiti Izraelu da zapravo završi posao”.
Zagovarao je obuzdavanje Kine, rekavši da je Amerika “previše razrijeđena” u Europi te se zalagao za agresivna trgovinska ograničenja i zaštitu intelektualnog vlasništva protiv Kine.
Uz to, zahtijevao je da europske zemlje plaćaju veći udio svog BDP-a u NATO-u. “SAD je predugo pružao sigurnost Europi”, poručio je Vance jednom prilikom.
“Mislim da je Vance odabran barem djelomično zbog svoje vanjske i trgovinske politike”, rekla je Emma Ashford, viša suradnica programa Reimagining US Grand Strategy u Stimson Centru u Washingtonu.
Novo desno krilo u stranci
Istaknula je da je Vance predstavnik novog desnog krila koje raste u Republikanskoj stranci. “Oni su puno više nacionalisti, donekle protekcionisti, antiimigracijski nastrojeni… Trump je to inicirao još od 2016., a Vance je postao jedan od kongresnih vođa toga.”
No, izbor Vancea je šokirao neke tradicionalne republikance.
“Vance bi kapitulirao pred Rusijom i žrtvovao slobodu naših saveznika u Ukrajini”, napisala je bivša kongresnica Liz Cheney, koja je postala otvoreni kritičar Trumpa.
Vance je i sam u jednom podcastu rekao da mu je smiješno što je fokus na granici u Ukrajini. “Moram biti iskren s vama: nije me baš briga što će se dogoditi s Ukrajinom.”
Poziv na buđenje Europi
Druga njegova izjava bila je ono što iz njegovog osoblja nazvali “pozivom na buđenje” Europi.
“Ne mislim da je Vladimir Putin egzistencijalna prijetnja Europi, a u mjeri u kojoj jest, to opet sugerira da Europa mora preuzeti agresivniju ulogu u vlastitoj sigurnosti”, rekao je Vance na konferenciji u Münchenu u veljači.
Vance je također rekao kako vjeruje da će rat u Ukrajini “završiti dogovorenim mirom“.
“Izbor Vancea govori nam sve što trebamo znati o tome kako Trump želi pristupiti Ukrajini ako postane predsjednik: nema članstva Ukrajine u NATO-u, rezanje vojne i gospodarske pomoći i prisiljavanje Zelenskog za stol s Putinom”, objavio je Serhiy Kudelia, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Baylor, na X-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!