Amerika i Europa ne mogu se složiti koliko daleko bi trebale ići u prisiljavanju Rusije da plati za obnovu Ukrajine.
Jedan prijedlog, ne tako davno odbačen s obje strane Atlantika, bio je zaplijeniti imovinu koja pripada ruskoj državi, a koja je zamrznuta kada je Kremlj prije dvije godine pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu. Takav bi napad potencijalno oslobodio više od 250 milijardi eura, piše Politico.
To je plan koji administracija američkog predsjednika Joea Bidena snažno podupire, ali europske vlade u Parizu, Berlinu i Rimu nisu uvjerene u to. Kreatori politike u Washingtonu pojačavaju pritisak na svoje saveznike.
“Nikad prije nije učinjeno da se zaplijene rezerve neke zemlje”, rekao je Charles Lichfield, analitičar Atlantskog vijeća i vodeći stručnjak za rusku zamrznutu imovinu. “Ali prelazak praga, praga nakon kojeg nema povratka, gdje ih oduzimate i dajete Ukrajini, iako se moralno može činiti ispravnim… Europljanima još nije ugodno to raditi bez zdravije pravne osnove, koja još nije pronađena”, dodao je.
Problem za Amerikance
Odlučnost Washingtona uznemirila je europske vlade koje se brinu da bi takav potez prestrašio ulagače u euro. Drugi strahuju da bi Moskva mogla uzvratiti ciljanjem europskih dobara u Rusiji i pokretanjem kibernetičkih napada na zapadne zemlje. Neki kažu da koliko god gnusno bilo ponašanje Moskve, zemlja ne bi trebala biti prisiljena na odštetu dok rat još bjesni.
Problem za SAD je taj što se velika većina imovine čuva u Belgiji, u sigurnosnom depozitariju Euroclear. Amerika drži samo zanemarive iznose tako da bi svaki potez konfiskacije trebao europsko odobrenje. Skupina G7 vodećih industrijaliziranih zemalja trebala bi izaći sa zajedničkim stavom kasnije ove godine.
Visoki dužnosnik Bidenove administracije, kojemu je odobrena anonimnost za razgovor o ovom osjetljivom pitanju, potvrdio je za Politico da postoje napetosti između SAD-a i nekih njegovih europskih saveznika po tom pitanju. Europska komisija nije spremna ići dalje od postojećeg plana koji cilja samo na prihode generirane od zamrznutih sredstava, a ne na opsežnu konfiskaciju imovine.
“Ohrabreni smo bilo kojom radnjom koju bi EU mogao poduzeti za korištenje imobilizirane suverene ruske imovine za dobrobit Ukrajinaca”, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta. “I dalje smo u aktivnim razgovorima s našim saveznicima i partnerima, uključujući G7, o dodatnim koracima koji bi mogli biti mogući unutar odgovarajućih pravnih sustava i prema međunarodnom pravu.”
Teško vrijeme za Kijev
S obzirom da ruska invazija ulazi u treću godinu, a ukrajinskoj vojsci nedostaje topničkog streljiva, zapadna neslaganja oko financiranja pomoći došla su u teško vrijeme za Kijev. SAD je imao problema s pronalaženjem novca za slanje Ukrajini, a Bidenova nastojanja da progura Kijevu vrijedan 60 milijardi dolara kroz Kongres osujetili su republikanski zastupnici.
Visoki dužnosnik američke administracije odbacio je ideju, koju su iznijeli neki promatrači, uključujući Lichfielda iz Atlantskog vijeća, da je borba u Kongresu pridonijela spremnosti Washingtona na potpunu konfiskaciju zamrznute imovine, inzistirajući na tome da se na tome radilo i prije zastoja.
“Uvijek smo to predviđali za obnovu Ukrajine, jer je to jedini realan način da se zadovolje potrebe Ukrajine za rekonstrukciju”, rekao je dužnosnik Bidenove administracije.
Europski dužnosnici uglavnom su zazirali od te rasprave. Za njih je to previše rizično. Europska komisija iznijet će svoj daleko ograničeniji plan korištenja samo dobiti generirane imovinom – vrijedan oko 3 milijarde eura godišnje.
Tri zabrinute zemlje
Dužnosnik iz zemlje G7 rekao je za Politico da je uzimanje prihoda jedina ideja na stolu jer se to smatra pravno sigurnijom opcijom. Dodali su kako u Bruxellesu ne vole govoriti o oduzimanju. “Ne govorimo o zapljeni zamrznute imovine”, rekao je u utorak novinarima visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell. “Rasprava se vodi o prihodima koje proizvodi ta imovina.”
Tri zemlje EU sa sjedištem za stolom G7 – Njemačka, Francuska i Italija – zabrinute su da će oduzimanje imovine ukaljati ugled eurozone i potencijalno obeshrabriti međunarodna ulaganja.
Našli su saveznika u Europskoj središnjoj banci (ECB), koja je opetovano upozoravala na nestabilnost valute eura ako se strane zemlje prestraše i prebace svoju imovinu izvan bloka. Otpor je natjerao Europsku komisiju da odustane od predstavljanja čak i svog ograničenijeg plana.
Komisija je prvotno signalizirala da će se vrijeme podnošenja prijedloga poklopiti s dvogodišnjicom ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. No pomaknulo se preko neslužbenog roka jer su šefovi država tražili više vremena za procjenu pravnih i financijskih posljedica.
“Tekst prijedloga za korištenje prihoda je spreman”, rekao je dužnosnik EU-a za Politico pod uvjetom anonimnosti. “Čekamo samo politički signal od država članica.”
Ali kao znak da bi se plan mogao postupno napredovati, Komisija je već iznijela prijedlog, još manje značajan, koji bi prisilio da se prihodi od uložene imovine polažu na poseban račun klirinških kuća ― financijskih institucija koje olakšavaju transakcije.
Važan prvi korak
Komisija je poduzela ovaj postupni pristup kako bi procijenila reakciju financijskih tržišta i ublažila strahove nacionalnih prijestolnica, rekla su dva dužnosnika Komisije. Iako su SAD pozdravile napredak, pozvale su svoje europske saveznike da krenu brže i istraže načine za ciljanje same imovine, a ne samo prihoda.
“Moji europski kolege sada su poduzeli važan prvi korak kako bi iskoristili neočekivane prihode od ruske državne imovine, što je akcija koju u potpunosti podržavam”, rekla je američka ministrica financija Janet Yellen.
Spori napredak stvara određenu neugodnost za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, koja je uspostavila bliske veze s Bidenom u vanjskoj politici. Ona se kladi na Ukrajinu kako bi osvojila drugi mandat kasnije ove godine. Njezin naizgled improvizirani prijedlog da iskoristi dobit od imovine za kupnju oružja za Kijev prošlog tjedna ostavio je europske vlade, pa čak i njezine povjerenike, zbunjenima, rekli su dužnosnici.
“Vrijeme je da započnemo razgovor o korištenju neočekivane dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupnju vojne opreme za Ukrajinu”, rekla je von der Leyen zastupnicima EU-a prošle srijede.
Prethodno je Komisija signalizirala da će se prihodi dodati u namjenski fond za Ukrajinu, koji se ne može koristiti za kupnju oružja. Europski diplomati strahuju da će se vlade koje već oklijevaju podržati Ukrajinu usprotiviti usmjeravanju prihoda od zamrznute imovine u vojne svrhe.
Napete rasprave između Europe i SAD-a očekuju se na summitu čelnika G7 u južnoj talijanskoj regiji Puglia u lipnju. SAD će pojačati pritisak na svoje europske saveznike da se približe svom stavu prije okupljanja, dok se Ukrajina nada da bi summit mogao donijeti napredak. Možda postoji srednji put koji ide dalje od postojećeg plana EU-a, ali ne do potpune konfiskacije.
To bi se sastojalo od korištenja te imovine kao kolaterala za bankovni zajam za financiranje obnove Ukrajine, prema prijedlogu koji je iznijela belgijska vlada, a koji se raspravlja na razini G7. Zapadne zemlje bi predale rusku zamrznutu imovinu Kijevu samo ako Kremlj odbije vratiti zajmove kao ratnu odštetu nakon završetka sukoba.
Ova bi ideja bila pravno sigurnija kratkoročno jer ostavlja imovinu u neizvjesnosti, ali ne bi zaustavila daljnju konfiskaciju, rekao je Pierre Klein, stručnjak za međunarodno pravo na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu. “Ne smatram da bi postojao veliki pravni problem u oduzimanju imovine… pravna pitanja su opravdanja ili izgovori”, rekao je Klein. “To je uglavnom politička odluka.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare