Kad je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, političari EU-a su počeli preispitivati europsku sigurnost. Čelnici bloka poručili su da zemlje EU-a moraju ojačati vlastitu obranu i mnogo tješnje surađivati kako bi koordinirale svoju zajedničku sigurnost.
To podrazumijeva i udruživanje gotovine za plaćanje oružja potrebnog Ukrajini da odbije snage Vladimira Putina, kao i dugoročnije mjere za reviziju europske proizvodnje oružja.
U protekle dvije godine EU je predstavio gomilu inicijativa za ispunjavanje tih ciljeva, a svaki ima svoj zbunjujući naziv. Politico je objavio arsenal akronima kojima se EU bori protiv Putina i što stoji iza tih naziva.
ASAP – Aktivirajte podršku proizvodnji streljiva
ASAP je uredba EU-a, dio plana u tri koraka koji su čelnici EU-a dogovorili u ožujku 2023. kojim se planira isporuka milijuna komada streljiva Ukrajini u roku od godinu dana. Dugoročni cilj je povećati kapacitet proizvodnje streljiva na dva milijuna granata godišnje do kraja 2025.
Ovo bi trebalo koštati 500 milijuna eura. ASAP odražava osjećaj hitnosti, a dužnosnici EU-a navode ga kao primjer kako proces EU-a može biti brz kada je to potrebno, budući da je zakon dogovoren u roku od nekoliko mjeseci. Cilj povećanja industrijskog kapaciteta na dva milijuna granata do 2025. trenutačno je na pravom putu, ali blok je propustio svoj prvotni cilj slanja milijun komada streljiva u Ukrajinu do prošlog mjeseca.
EDIRPA – Jačanje europske obrambene industrije kroz zajednički Zakon o nabavi
U pitanju je propis EU-a dogovren prošle godine s ciljem da se riješe najhitniji nedostaci u obrambenim sposobnostima bloka, kao i poticanje država na zajedničku nabavu oružja.
Inicijativa bi trebala koštati 300 milijuna eura do kraja 2025. Politico navodi da je još uvijek prerano reći hoće li EDIRPA djelovati.
EDA – Europska obrambena agencija
Osnovana 2004. godine, EDA ima za cilj pomoći zemljama EU-a da ojačaju svoje obrambene sposobnosti, “djelovati kao vojno sučelje za europske politike” i poticati zajedničku nabavu.
EDA ima godišnji proračun od oko 34 milijuna eura. Ipak, Politico navodi da se korisnost ove agencije ponekad propitkuje u bruxelleskim hodnicima. Agencija je pregovarala o ugovorima za opskrbu Ukrajine milijunom topničkih granata kalibra 155 mm, no izvješća su pokazala da je samo 60.000 metaka kupljeno preko EDA sheme.
EDF – Europski fond za obranu
Osnovan 2017., ovaj fond je jedna od prvih inicijativa vezanih uz obranu na razini EU-a. Razvijen je kako bi se usredotočio na istraživanje i razvoj i poticao prekograničnu suradnju. EDF ima proračun od gotovo 8 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027., uključujući 1,1 milijardu eura za 2024. godinu.
Funkcionira li? Politico kaže – i da i ne. EDF je pomogao financirati istraživanja i razvoj i staviti obranu na kartu u Bruxellesu, no procjene dodjele bespovratnih sredstava pokazuju da novac EU-a uglavnom ide velikim psima bloka, kao što su francuski Thales, talijanski Leonardo i europski konzorcij Airbus. Pravobraniteljica trenutačno istražuje postupke Komisije kako bi osigurala da nema sukoba interesa.
Europski zakonodavci također postavljaju pitanje koliko je učinkovito financiranje, upozoravajući da EDF financira projekte koji se međusobno preklapaju i dupliciraju.
EDIS – Europska obrambena industrijska strategija
EDIS postavlja ciljeve za glavne gradove, iako treba imati na umu da ti ciljevi nisu obvezujući. Naime, Bruxelles želi da polovica nacionalnih proračuna za nabavu obrane ide lokalnim tvrtkama do 2030., a da se poveća na 60 posto do 2035. Trenutačno se gotovo 80 posto oružja kupuje od stranih ugovaratelja, pri čemu se više od 60 posto odnosi na SAD.
EDIP – Program europske obrambene industrije
EDIP je uredba koju je Komisija predstavila u ožujku, a trebaju ga još odobriti Vijeće i Parlament. Nacrt zakona, između ostalog, uključuje planove za olakšavanje zajedničke nabave.
EDIP bi trebao imati proračun od 1,5 milijardi eura do 2027., iako bi taj iznos mogao porasti. Proračun bi se mogao koristiti za stvaranje zaliha oružja kako bi tvrtke brže isporučivale klijentima, kao i za poticanje zajedničke nabave. Novac je otvoren za zemlje EU-a, Norvešku i Ukrajinu.
Politico navodi da je još prerano govoriti funkcionira li ova inicijativa jer tek treba donijeti uredbu, ali navodi se da 1,5 milijardi eura nije dovoljno da europska obrambena industrija bude spremna za rat.
EPF – Europski mirovni objek
Riječ je o izvanproračunskom fondu stvorenom u ožujku 2021. čiji je početni fokus bio osigurati financiranje vojne pomoći za operacije i zemlje uglavnom u Africi, ali to je bilo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Kao što sam naziv odražava, zamišljen je kao mirovni projekt.
Do sada je više od 17 milijardi eura financirano izvan proračuna EU-a za razdoblje od sedam godina (2021. – 2027.). Oko 11 milijardi eura namijenjeno je za nadoknadu troškova zemljama EU-a, dijelom za oružje koje su poslale Ukrajini.
Funkcionira li ovaj projekt? Politico tvrdi – i da i ne. Da, jer na kraju novac ipak postoji, što saveznicima kao što je SAD pokazuje da EU djeluje kolektivno na smislen način. Bez EPF-a bilo bi puno teže djelomično nadoknaditi troškove zemljama članicama za naoružavanje Kijeva jer se proračun EU-a ne može koristiti za vojne operacije.
S druge strane ne, jer je novac podijeljen u tranše koje se moraju jednoglasno dogovoriti, dajući zemljama poput Mađarske moć veta na isplate. Diplomati se također žale da je fond previše birokratiziran.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!