U HUP-u se i dalje nadaju da će novac, a riječ je o 6 milijardi eura bespovratnog novca, završiti dobrim dijelom u privatnom sektoru. I to više od 30 posto, koliko je jučer spominjao premijer u sklopu Plana za oporavak. Ono što muči poslodavce, ističe član Izvršnog odbora HUP-a Kristian Krpan, što ne znaju što država planira razvijati, koji su to projekti. Krpan jasno navodi zašto bi Vlada morala prepoznati privatni sektor kao ključ razvitka. Za razliku od javnog, privatni sektor uvijek će razvijati proizvod dodane vrijednosti. Usporedio je to s autocestama. Da, ističe Krpan, autocesta nam je bila potrebna, ali ni na koji način danas taj infrastrukturalni projekt ne utječe na rast BDP-a. Kao ključne probleme hrvatske ekonomije navodi prespore reforme, tehnološku zaostalost i manjak proizvodnje visoke tehnološke i dodane vrijednosti. U tom smislu navodi da Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže 1,1 posto BDP-a dok je to na razini EU-a dvostruko više.