Klasić: Kakvo je to biračko tijelo kojem bi se zamjerili zabranom pozdrava ZDS

Danas se obilježava 76. obljetnica proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenova, a povjesničar Hrvoje Klasić u Novom danu opisao je kako je to izgledalo 1945. "Krajem '44. bilo je jasno da NDH i njeni saveznici, prije svega Treći Reich, gube rat i kreće polako sustavno 'čišćenje' logora koje će se intenzivirati '45. kada kreću bombardiranja Jasenovca, ne kao logora, nego više kao prometnog čvorišta. 19. travnja 1945. Maks Luburić dolazi u Jasenovac i daje naredbu da se napušta Jasenovac i da se obračuna s preostalim zatvorenicima. U tjednima, mjesecima prije krenulo je spaljivanje i uništavanje dokaza, prije svega tijela ljudi koji su ubijani. Tijela se otkapaju i najvećim dijelom se spaljuju na otvorenim lomačama, rade se ogromne posude na koje se tijela stavljaju, naftom polijevaju i tako uništavaju, ali kreće i ubijanje ostalih i bacanje u Savu. 21. travnja uvečer nekakvih 600-700 žena iz Stare Gradiške je poubijano i tim ljudi, prije svega komunista koji su bili tamo, odlučio je da se nema što čekati jer će svi bit poubijani i 22. kreću u proboj, njih otprilike 600, a preživjet će ih 90-ak. Među njima je bio i Boris Hanžeković po kojem imamo memorijal, ugledni hrvatski sprinter koji nije htio nastupati za reprezentaciju NDH i počeo surađivati s partizanima. Nakon toga ustaše miniraju logor, bježe odatle i početkom svibnja partizanske snage su ušle u logor", ispričao je Klasić.

Podijeli

Pratite nas na društvenim mrežama