U Novom danu gostovao je komunikacijski i internet stručnjak Marko Rakar, koji je komentirao aferu Panama Papers te općenito način funkcioniranja offshore kompanija.
Ovo je jedno od najvećih curenja offshore podataka. Koji su dosezi afere?
VEZANE VIJESTI
“Radi se o 11,5 milijuna dokumenata i o ovoj priči ćemo slušati još godinama jer toliko količinu informacija neće biti lako apsorbirati brzo. Trenutno su se novinari koncentrirali na najveća imena, ali na nekim nižim razinama, nama nepoznati ljudi i tvrtke isto će doći na red. Ovo je vršak vrha sante leda, a pune konzekvence ćemo vidjeti tek za par godina.”
Na koji se način može doći do tolike količine podataka?
“Digitalni svijet između ostalog znači da su svi dokumenti digitalizirani. Više se nešto ne nalazi u mračnom podrumu u Panami, nego na nekom tvrdom disku ili cloudu. Netko tko je imao pristup tim podacima jednostavno ih je kopirao.”
Koliko bi trajalo kopiranje takve količine podataka?
“Ako je u oblaku i imate solidnu internet vezu to može biti nekoliko dana ili nekoliko mjeseci.”
Koliko znamo o offshore kompanijama, o njihovom poslovanju?
“Ljudi u pravilu ne znaju što je offshore. Riječ je o tvrtki koja je osnovana u nekoj zemlji za koju vlasnici, direktori i poslovanje nisu vezani. Većina kompanija svijeta nudi neki oblik offshore kompanije. Kad netko spomene offshore mi najčešće mislimo na porezne oaze kao što su Sejšeli, Makao, Hong Kong, Djevičanski otoci, no najveći proizvođači offshore kompanija su SAD, Velika Britanija, Nizozemska, Švicarska, Lihtenšajn… Ima jako puno mjesta gdje ju možete osnovati. One se u pravilu osnivaju jer možda želite sakriti neko vlasništvo što može biti legitimno ili nelegitimno. Za offshore kompanije je teško saznati tko su pravi vlasnici. One uglavnom nemju nikakvu aktivnost, ne posluju aktivno nego najčešće samo čuvaju imovinu. Većina ovih situacija u Panama dokumentima su uglavnom taj tip komapnija.
Koja je razlika osnivanja offshore kompanija u Švicarskoj, Velikoj Britaniji ili Panami, Djevičanskim otocima?
“Temeljna razlika je u razini dokumentacije koju morate predati pri osnivanju i razini poreza. Porez se svugdje plaća, samo je pitanje koliko je on velik. Radi se o raširenom načinu poslovanja. Tvrtke osnivaju satelite, tvrtke kćeri u zemljama gdje je manji porez. Recimo Apple ima 100 milijardi dolara negdje zamrznutih, ali ih ne može primijeniti na teritoriju SAD-a jer bi morao platiti ogroman porez.
Tko su ljudi i kompanije koji treba offshore?
“Ljudi koji žele upravljati svojom i imovinom i učiniti je manje dostupnom i transparentnom, ali ima i onih legtimnih. Offshore možete vrlo brzo osnovati, za dan, dva i to može biti korisno Drugi razlozi su mešetarenje dionicama i imovinama bez ih prijavljujete.
Ako netko ima ilegalan novac, kako ga uplatiti u offshore tvrtku?
“Ako imate tamo kompaniju, najvjerojatnije imate neku banku. To uvijek ide u kompletu. Uz kompaniju se otvara i bankovni račun koji opet može biti na nekim lokacijama gdje je bankarski sektor sigurniji.”
“Vjerojatno ćemo otrkiti dio, ali ne nužno i sve. Kod offshore kompanije postoje mogućnosti da drugi budu navedeni kao direktori i vlasnici, dok su pravi vlasnici skriveni na nekom dokumentu u nekom sefu. Broj hrvatskih građana i tvrtki je sigurno puno veći. Otkrit ćemo vjerojatno neke koje su lijeniji i kojima nije bilo toliko bitno sakriti identitet.
Za Novi je dan aferu Panama dokumenata komentirao i bivši ministar financija Slavko Linić.
Kakva su Vaša iskustva s tvrtkama i pojedincima u Hrvatskoj s osnivanjem offshore kompanija?
“Moram reći da se u i u Hrvatskoj isto znaju upotrebljavati takve tvrtke. Mi smo osnovali urede za velika trgovačka društva koji su pregledavali njihove cjelokupne bilance. Samo u ozbiljnoj poreznoj upravi, gdje zaista postoje stručnjaci koji se stalno moraju školovati, zato ih mi i jesmo školovali, može se doći.”
“Nije toliko veliki iznos novaca koji se odlijeva u Hrvatskoj jer imamo dosta jak Ured za sprečavanje pranja novca. Hrvatska nema toliko problema s velikim tvrtkama, veći problem su pojedinci koji dobiju novac kroz nezakonite akcije mita i korupcije pa se taj novac pokušava sakriti, ali taj novac nema redovan put transakcija. Zato je važno imati veze sa cijelim svijetom i svim poreznim upravama. Većim je problem pratiti pojedinca.”
Hoće li istraga pokazati koje su te hrvatske komapnije uključene u aferu?
“Ja sam uvjeren da će zaista biti dostupni podaci i da će se znati svi koji su u tim nezakonitim akcijama sudjelovali.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
