SDP-ovac Boris Lalovac gostovao je u Temi dana u Novom danu N1 televizije. Govorio je o izvještaju Državnog zavoda za statistiku o proračunskom manjku, koji je pokazao da je lani stanje bilo daleko bolje od onoga čime se su se do sada mogli pohvaliti članovi vlade Zorana Milanovića.
Lalovac se slaže da je DZS na ovaj način ulio prilično puno optimizma nakon dugog perioda recesije, bilježenjem suficita javnih financija od 0,4 posto.
“Da, hvala vam što mogu to i javno reći u ovoj emisiji. Više puta sam govorio da je Vlada napravila značajan iskorak po pitanju javnih financija i smanjenja duga, na što analitičari nisu reagirali. Na ovaj je način ispunjen jedan od maastriških kriterija, onaj da deficit bude manji od 3 posto, te da Hrvatska izađe iz procedure prekomjernog deficita”, kazao je. Ostavili smo, nastavlja, državnu blagajnu prvi put u plusu i baš zato je očekivao od ove Vlade da budu ambiciozniji i da uđu još više u primarni suficit. Međutim, oni su samo kopirali brojke. Lalovac ističe i da je potpuno drugačije kad se proračun osmišljava s milijarde eura manje, u doba recesije i krize, kada država mora manje trošiti, a puno je lakše kresati dug, kada ekonomija raste, kao sada.
VEZANE VIJESTI
“Kad režete u recesiji, samo je produbljujete. Mi smo išli na rasterećenjem plaća i volio bih da je to nastavljeno – to je bilo hrabar potez, jer dohodak je najvažnije pitanje, što sam isticao i kod konverzije franka. To sam govorio jer su prihodi građana važni za rast”, naglasio je Lalovac. Naveo je i da je Hrvatska nekonkurentna u odnosu na zemlje regije i zbog poreza na dohodak od 40 posto na viša primanja i da je to jedan od razloga zašto investitori žele doći. Ukidanje te stope, smatra Lalovac, doprinijeo bi gospodarskom rastu.
Komentirajući listu parafiskalnih nameta koju bi Hrvatska udruga poslodavaca htjela ukinuti, bivši ministar financija kazao je da je to kopirano od prošle Vlade, koja je sama to razradila u komunikaciju s Europskom komisijom. Ukupno bi, procjenjuje, ukidanje tih nameta imalo utjecaj od pola milijarde kuna, te “ne bi imalo toliki efekt kao porezno rasterećenje plaća”.
“U Hrvatskoj su plaće male, a oni koji imaju veće, ne želi doći u Hrvatsku. Direktan utjecaj na ekonomiju može samo povećanje plaća”, smatra Lalovac.Ilustrirao je to i na primjeru građana koji su se zadužili u francima – radi se o 50 tisuća obitelji, odnosno oko dvjesto tisuća građana.
Ustvrdio je i da su kamate na kredite u Hrvatskoj neopravdano visoke i služe zgrtanju ekstraprofita banaka.
“Ja znam kako se formiraju kamatne stope i da su one vezane za Euribor. Belgija, primjerice, koja ima javni dug oko 100 posto BDP-a, ali i prosječnu plaću od 3.000 eura, ima kamatu 1,9 posto. Naši građani imaju kamatnu stopu od osam posto i 300 eura plaću. Tu se ne može reći da su kao građani EU ravnopravni, s tim da moram reći da su građani u Hrvatskoj najurednije platiše”, kazao je Lalovac. “Ako se ne bunite, bankari jednostavno uzimaju velike marže. Hrvatska ne bi trebala biti dio Europe gdje se zarađuju ekstraprofiti”, kazao je, navodeći da smatra da tu ima puno prostora za smanjenje kamata – realna stopa bi bila oko 3 posto za stambene kredite.
“Zamislite kako bi se to odrazilo na život građana i dohotke! Evo vam osobni primjer. Uzeo sam kredit od 700.000 kuna, do sada sam otplatio 500, a od toga su kamate 450 tisuća kuna. Zamislite nekog tko nema primanja kao ja koji sam saborski zastupnik!”, kazao je Lalovac, navodeći da se Vlada tu mora postaviti autoritativno, a bankari “nek’ idu po ekstra profit negdje drugdje”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
