Mostov zastupnik Marko Sladoljev ocijenio je u četvrtak, u saborskoj raspravi o financijskoj reviziji visokih učilišta za 2014. godinu, kako bi fakulteti koji ne provode preporuke revizije trebala za to plaćati neke kazne, kako utvrđene propuste ne bi ponavljali, a na revizijom utvrđene nepravilnosti upozoravali su i SDP-ovi zastupnici.
U prilog tomu, Željko Jovanović (SDP) navodi kako je Državna revizija utvrdila da je nepravodobno povlačenje kredita za rješavanje prostornih problema Sveučilišta u Zagrebu, a zbog nepripremljenosti projekta, državni proračun koštalo oko osam milijuna kuna.
PROČITAJTE JOŠ
Upozorava i da fakulteti na različite načine troše novac dobiven od studenata, da svaka ustanova o tome zasebno donosi pravilnik. Kad se pokušalo donijeti jedan pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih sredstava, jedna je institucija jasno rekla da će ga srušiti na Ustavnom sudu, kazao je Jovanović, navodeći da se radi o zagrebačkom Pravnom fakultetu koji “čak 14 milijuna kuna troši na dodatke na plaće” bez ikakvih kriterija, a dodaci zbog povećanog opsega posla isplaćeni su u iznosu od 3.826 kuna do 82.566 kuna.
Damir Tomić (SDP) navodi da oko 60 posto hrvatskih studenata plaća školarinu izmeđi 500 i tisuću eura, što je više u odnosu na Poljsku, Sloveniju, Češku i druge europske zemlje, a samo četiri posto redovitih studenata dobiva državne stipendije. Stoga predlaže da se rektori pridruže inicijativi da se dio vlastitih sredstava učilišta odvoji u fond za povećanje stipendija.
Od četiri milijarde kuna, kojima je raspolagalo 68 revidiranih učilišta, 882 milijuna ili jednu petinu plaćaju studenti i imamo pravo pitati gdje se ti novci ulažu, poručuje Sabina Glasovac (SDP).
Od 88 javnih visokih učilišta, koliko ih je u Hrvatskoj bilo 2014. godine, revizija je pregledala 68, polovica (34) ih je dobila uvjetno, druga bezuvjetno mišljenje. Najčešće nepravilnosti utvđene su kod planiranja, prihoda, javne nabave, rekao je zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić, navodeći da su ukupni prihodi revidiranih učilišta iznosili oko četiri milijarde kuna.
Govoreći o utvrđenim nepravilnostima, Serdarušić navodi da kod nekih visokih učilišta ostvareni prihodi i rashodi znatno odstupaju od planiranih, da istovrsne prihode neka učilišta iskazuju kao vlastite, a druga kao namjenske. Nadalje, iz vlastitih i namjenskih prihoda financirani su razni dodaci na plaće, na pojedinim učilištima dodaci na plaću isplaćivani su svim zaposlenicima kao stalni mjesečni dodaci. Za istovrsne poslove u nekim visokim učilištima su zaključivani ugovoru o autorskom djelu, na drugima ugovor o djelu.
Veći broj visokih učilišta oročavao je slobodna novčana sredstva, iako su istodobno imala značajne iznose nepodmirenih dospjelih obveza, rekao je Serdarušić, dodajući da kod školarinama nisu doneseni kriteriji za plaćanje u obrocima ili za oslobađanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
