Izmjenama Zakona o policiji koje su na dnevnom redu sjednice Vlade u četvrtak ponovno se, radi racionalizacije troškova i potrebnih financijskih ušteda, predlaže odgoda primjene odredbi o isplati otpremnina policajcima koji odlaze mirovinu.
Riječ je o odredbama kojima je propisano pravo na neto iznos otpremnine policajcima kojima prestaje služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kojima služba prestaje radi stjecanja prava na starosnu mirovinu, kao i onima kojima služba prestaje radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu.
Primjena tih odredbi odgađa se od kada je zakon i stupio na snagu, odnosno od 31. ožujka 2011. Najprije je tako njihova primjena odgođena za početak 2013. pa početak 2015. te početak 2017., a sada Vlada ponovno predlaže prolongiranje njihove primjene za još dvije godine.
Na dnevnom su redu i izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kojima Banski dvori predlažu ukidanje odredbe kojom su propisana prava na dodatak na plaću dužnosnicima raspoređenim za zamjenike predsjednika sudova, odnosno zamjenike čelnika drugih pravosudnih tijela ili suce koji obavljaju poslove predsjednika odjela odnosno voditelja odjela.
Primjena te odredbe je, zbog nemogućnosti osiguranja sredstava u proračunu za ovu namjenu, od njezina donošenja 1999. odgađana već 14 puta, a i Ustavni sud je u svom Izvješću o zakonodavnoj praksi uzastopnog višegodišnjeg derogiranja priznatih prava utvrdio da takva praksa nije prihvatljiva, pa Vlada sada predlaže brisanje te odredbe, s time da će iznos i opseg pojedinih materijalnih prava pravosudnih dužnosnika biti na cjelovit način riješen tijekom 2017.
U saborsku proceduru, prema dnevnome redu, Vlada bi trebala uputiti i prijedloge dvaju novih zakona – zakona o nabavi i registraciji oružja građana i prijedlog zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.
Važeći Zakon o oružju i važeći Zakon o eksplozivnim tvarima se isprepliću u dijelovima koji reguliraju poslovanje gospodarskih subjekata te je, objašnjavaju Banski dvori, odlučeno da se zbog jednostavnije primjene i boljeg nadzora nad provođenjem ta područja reguliraju posebnim Zakonom o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja koji bi spojio ova područja.
Primjerice, područje maloprodaje streljiva regulirano je Zakonom o oružju dok je prodaja streljiva na veliko uređena Zakonom o eksplozivnim tvarima, a također prijevoz oružja i streljiva, koji se u pravilu obavlja zajedno, reguliran je odredbama ovih dvaju zakona.
Stoga se predlaže da se iz važećeg Zakona o oružju u prijedlog zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja preuzmu odredbe koje se odnose na proizvodnju i promet oružja, posredovanje u prometu oružjem, popravljanje i prepravljanje oružja, prijevoz oružja, ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja i civilna strelišta.
Odredbe, pak, koje u postojećem Zakonu o oružju reguliraju nabavu i registraciju oružja koje građani nabavljaju za civilne potrebe, postupanje s tim oružjem i streljivom, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja, okolnosti pod kojima se od građana oduzima oružje i streljivo te nošenje oružja preko državne granice, potrebno je izmijeniti i dopuniti, sukladno EU direktivama, a Vlada zbog obuhvata materije koja će se izuzimati i mijenjati predlaže donošenje novog zakona čiji bi naziv bio Zakon o nabavi i registraciji oružja građana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
