Analitičar portala Obris, Igor Tabak, bio je gost u Novom danu i komentirao situaciju u Siriji.
Jeste li vidjeli izvještaj SIPA-e o državljanima BiH koji sudjeluju u ratovima Islamske države. Ima li on temelj i na koji je način postavljen?
Nije velika tajna da je iz BiH, iz niza zemalja istočno ili jugoistočno od BiH velik broj ljudi otišao u Islamsku državu. Nije stvar samo SIPA-e, koja se već puno mjeseci time bavi, nego i nevladinog sektora i svih okolnih država, jer to je veliki problem, koji nije od jučer, koji je sad došao ponovno u žižu, ako pogledamo bojišta na kojima Islamska država ratuje protiv ostatka svijeta i tu je bio poticaj da se veliki broj ljudi vrati. I time, iako se već mjesecima i godinama najavljivalo da će se kad tamo krene krivo, ako krene krivo, velik broj ljudi probati vratiti ili pobjeći, sad dolazimo u situaciju da se ta prijetnja konačno ostvaruje.
VEZANE VIJESTI
Je li točna izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o tisućama državljana BiH koji ratuju za Islamsku državu?
Mislim da je ta brojka malo pretjerana. U više studija se pokazalo da tu govorimo o nekoliko stotina ljudi, ali s rotacijama. Možemo govoriti o tisuću, tisuću i pol ili najviše dvije tisuće ljudi. I to ne u jednom trenutku, nego cirkuliraju kroz više godina, jer se tu vidi neko vrijeme da postoji cirkulacija. Do nje je došlo i do razlomljenosti svih zaraćenih strana u Siriji. Jedan dio je otišao u Al Nusra front pa je dio otišao u Islamsku državu. Tu nije toliko čista situacija koliko bi na prvi pogled izgledalo.
Zašto je iz pozicije strateškog savezništva došlo do oštrih izjava iz BiH?
Jasno je da je za Bosnu to veliki problem i da je to neugodnost koju ta država zrači prema svim državama, ne samo prema Hrvatskoj. Imaju veliki problem s radikalizacijom. Ta pojava je i unutarnji problem, ali i veliki problem. Činjenica je da se Bosnu već puno godina spominje upravo po mudžahedinima. To je jedan problem koji je nastao sredinom devedesetih, kad je ta plutajuća ekipa boraca, koji se sele od ratišta do ratišta, završila u jednom trenutku u BiH , a onda su produžili dalje. Jedan dio je ostao, i počeli su lagano mijenjati sliku Bosne. To je činjenica koja se službenom Sarajevu ne sviđa, ali od toga je teško pobjeći.
Prema službenim se informacijama govori da se u BiH vratilo manje od pedeset boraca. Jesu li to podaci kojima treba vjerovati?
To su službeni podaci. Oni, realno gledano, obično budu na konzervativnu stranu. I bh. mediji su dugo baratali sličnim brojkama. To je teško uhvatiti točno i precizno na čovjeka. Tu je bila jedna cirkulacija na djelu, a s druge strane, to nije tema kojom bi se ljudi jako hvalili. Bio je dio boraca koji su po svom dolasku bili jako glasni i hvalili se postignutim na ratištu, ali to nije većina i zapravo tu je dosta teško uhvatiti istu brojku. Tako da se vjerojatno službene i interne brojke dosta razlikuju od medijskih brojki i teško je uhvatiti točnu mjeru.
Može li se odlazak ljudi iz BiH na ratišta Islamske države usporediti s odlaskom hrvatskih vojnika u Ukrajinu, kako spominju tamošnji dužnosnici?
S jedne strane može, odlazak na strana ratišta nije standardna stvar. Činjenica je da građani u nedržavnom okviru odlaze na druga ratišta, to je nestandardna stvar. Ako je riječ o idealizmu, to obično nije nešto što bi države pozdravljale, to nije samo pitanje Ukrajine, i na drugim bojištima bila je praksa da se ne podržava. Država koja prima, u krajnjoj liniji to bude pozdravljeno, ali to nije praksa koju bi međunarodna zajednica i međunarodni pravni okvir jako trpjeli.
Je li politika SAD-a i Republike Hrvatske koja oštro sumnja u broj ratnika u Islamskoj državi, pogrešan pristup? BiH je, barem dosad, imala dobre odnose. Želi u Europsku uniju i NATO. Hoće li se tako dogoditi suprotan efekt?
Radikalni oružani islamizam može se već više desetljeća pratiti, nije počeo Al Kaidom. To je ideologija koja jako dobro koristi pukotine u klasičnom državnom sustavu. U mometu kad dođe do raspadanja mirnog i sređenog života, oni jako dobro popunjavanju sve te pukotine i niše i to se jako vidi. Bosna je u jednom momentu imala situaciju gdje je primila jednu veću skupinu takvih, prilično notornih, ljudi i to nije novost. Posljedice toga su ostale, kao i u Francuskoj, gdje jedan dio ekstremizma rade ljudi s francuskom putovnicom. Zadnje godine u BiH gledamo probleme, to su kaznena djela koja nisu počinili stranci, nego državljani.
Je li ovakva radikalizacija opasna?
U Bosni je bilo skupina, dio tih ljudi je završio u Guantanamu. Jedan dio i stranih aktera radi protiv te scene. U vehabijskim zajednicama su bile često racije i to sve remeti takve nekakve mreže. Ako pogledate islamizam, on se seli u difuznu scenu, gdje sve češće i na zapadu imamo pojedince koji se radikaliziraju sami i sami izvode napad nekakvim priručnim sredstvima, poput onog u Nici, kad je za napad iskorišten kamion. Tu ne moramo nužno imati nekakvu veliku organizaciju, tipa 11. rujna u Americi. Cijeli radikalni islamizam u zadnje vrijeme se pomaknuo u pozivima, kakve smo mogli vidjeti i u objavljenim videima, gdje su i građani BiH u Islamskoj državi pozivali ljude da rade štetu, bilo kad i bilo čime od priručnih sredstava kao Bogu ugodno djelo.
Koliko će situacija u BiH biti vezana i za sudbinu ratova koji se vode u Siriji? Bivši američki veleposlanik Peter Galbraith rekao je da je rat u Siriji završio. Koliko je to točna tema?
Ta teza u sebi ima jednu dozu istine, ali ja se s njom ne bih do kraja složio. Sirija i Irak s jedne strane su vezani Islamskom državom. U Iraku je stvar jednostavnija, ondje je Islamska država osvojila svašta i iračke su vlasti pomognute nizom aktera mnogo toga suzbile. Sirija je drugo. U Siriji je puno razlomljenija situacija. Da, i ondje je Islamska država, Raka kao njezino glavno sjedište i dalje stoji. To je područje pod napadom s raznih strana, ali ondje Islamska država nema protiv sebe čvrstu frontu sa svih strana. Tu su pobunjenici koji jako gube.
Bitka za Alep je izgubljena, je li rat gotov?
Ne, apsolutno ne. Ta oporba koju je zapad podupirao gubi Alep. Tu je jasno da se režim uz rusku pomoć borbeno preporodio i jasno je da je kod Damaska uspio osloboditi dovoljno snaga. Pad alepa je velika prekretnica, Opsada samog Alepa imala je velikih napredaka, a mogla bi potrajati, jako je neizvjesno reći kad će biti potpuno gotovo, teško je reći kad će biti. Tu ima jako puno pokazatelja da će se u Siriji još jako dugo pucati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
