Nakon našeg teksta o odluci Ministarstva obrazovanja da će djeca koju roditelji vode na skijanje moći biti na produljenim školskim praznicima, i to za četiri dana, dobili smo objašnjenje Ministarstva.
Podsjetimo, odluka resornog ministarstva, kako smo jučer pisali, ne vrijeđa samo roditelje, nego i nastavni kadar koji bi trebao ta četiri dana stati pred djecu slabijeg imovinskog stana i održavati im nastavu, dok njihovi bolje situirani vršnjaci upražnjavaju njima nepriuštive aranžmane. “Ljuti smo. Nije fer da djeca koja nemaju love za skijanje budu tako ‘nagrađeni’ i da – dok njihovi prijatelji odmaraju – oni moraju grijati stolac u školi. Pa i siromašna djeca vole biti doma, igrati se, odmarati… Ali ne, država im to BRANI”, navodi u izjavi za N1 učiteljica koja predaje u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu. Više čitajte OVDJE.
Iz Ministarstva objašnjavaju kako je i zašto došlo do ovakve odluke, navodeći i da je šest županija zatražilo drugačije trajanje zadnjeg tjedna zimskog odmora, što im je i odobreno:
‘U interesu učenika’
“Dana 5. travnja 2016. godine ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2016./2017. (Narodne novine, br. 31/2016.). Odluka je stupila na snagu 13. travnja 2016. te zajedno s Kalendarom za školsku godinu 2016./2017. objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva, čime je ujedno postala dostupna cjelokupnoj javnosti”, navode iz Ministarstva za N1 pa objašnjavaju dalje:
“Sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 48. st. 3.) odgojno-obrazovni rad u školi ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. Sukladno Odluci o početku i završetku nastavne godine nastavna godina počinje 5. rujna 2016. godine, odnosno prvog ponedjeljka u mjesecu rujnu, kako je uostalom i uobičajena praksa (uz neke iznimke kao što je to primjerice bilo u školskoj godini 2014./2015. kada je nastava započela 8. rujna 2014., odnosno u drugi ponedjeljak u mjesecu jer se 1. rujna 2014. – prvi ponedjeljak – činio preranim datumom za početak nastavne godine).
Navedenim se ostavlja dovoljno vremena za nesmetanu provedbu sljedećih odgojno-obrazovnih procesa:
provedbu popravnih ispita u jesenskome roku u osnovnoj i srednjoj školi;
provedbu e-Upisa u jesenskome, odnosno naknadnome roku u srednju školu;
provedbu državne mature (DM) u jesenskome ispitnom roku;
provedbu upisa na visoka učilišta (VU) u jesenskome roku.
Sukladno Odluci o početku i završetku nastavne godine nastavna godina završava 14. lipnja 2017. godine. Navedenim se prijedlogom ostavlja dovoljno vremena za nesmetanu provedbu sljedećih odgojno-obrazovnih procesa:
provedbu dopunskoga rada u osnovnim i srednjim školama nakon završetka nastavne godine;
provedbu DM u ljetnome ispitnom roku na način da se većina ispita DM, posebice ispiti obveznoga dijela, ne provode tijekom nastavne godine;
provedbu e-Upisa u ljetnome roku u srednju školu;
provedbu upisa na VU u ljetnome roku”, navode.
Trajanje zimskoga odmora
“U svezi s trajanjem zimskoga odmora, ističemo dvije važne činjenice:
1. Prema odredbama članka 8. Odluke o početku i završetku nastavne godine, županija s ostalim osnivačima školskih ustanova na svojem području može za osnovnu školu i/ili srednju školu drukčije planirati početak nastave u prvome polugodištu i/ili trajanje zadnjega tjedna zimskoga odmora, o čemu odlučuje Ministarstvo na prijedlog Ureda državne uprave na razini županije nadležnog za obrazovanje, odnosno ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove obrazovanja.
Šest županija tražilo drugačije trajanje
Ministarstvu su zahtjev 1. za drugačijim trajanjem zadnjega tjedna zimskoga odmora uputile Primorsko-goranska županija, Požeško-slavonska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Istarska županija te Varaždinska županija. Ministarstvo je navedene zahtjeve prihvatilo.
2. Sukladno odredbama članka 4. stavka 3. Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, broj 94/15.) propisano je kako se neopravdanim izostankom ne smatra izostanak s nastave za koji je roditelj unaprijed tražio i dobio odobrenje, i to:
u hitnim slučajevima usmeno od učitelja/nastavnika za izostanak s njegova sata;
pisano od razrednika za izostanak do 3 radna dana
ravnatelja za izostanak do 7 radnih dana
učiteljskog/nastavničkog vijeća za izostanak do 15 radnih dana.
U skladu s navedenim, tijekom nastavne godine roditelj može od razrednika, ravnatelja ili učiteljskog/nastavničkog vijeća zatražiti izostanak svoga djeteta s nastave i to u slučajevima kao što su, primjerice, bolest, izlet, nesretan slučaj i sl. Razrednik, ravnatelj ili učiteljsko/nastavničko vijeće o tom zahtjevu samostalno odlučuje”, navode iz Ministarstva.
Razmišljali su o dužim zimskim praznicima za sve, ali…
“U postupku donošenja Odluke i Kalendara za školsku godinu 2016./2017. sudjelovali su Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola, Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja te NCVVO.
Jednako tako, dana 30. ožujka 2016. godine između predstavnika MZOS-a, predstavnika Ministarstva turizma, predstavnika Hrvatske gospodarske komore, Sektora za turizam održan je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta radni sastanak na temu Nacrta prijedloga Odluke. Na sastanku je razmotrena mogućnost da se početak nastavne godine zbog turističke sezone pomakne jedan do dva tjedna u rujnu, kao i to da se trajanje zimskog odmora, zbog sezone skijanja u siječnju, produlji na četvrtak i petak, odnosno na 12. i 13. siječnja.
Ako bi se udovoljilo tim zahtjevima, završetak nastavne godine pomaknuo bi se na kraj lipnja, što bi – kako zbog vremenskih uvjeta (velike vrućine) tako i rokova vezanih uz pojedine procese – uvelike otežalo provedbu odgojno-obrazovnih procesa (provedba dopunskoga rada nakon završetka nastavne godine, provedba ispita DM, provedba upisa u srednje škole, provedba upisa na VU) te je zaključeno kako je predloženi kalendar najbolje rješenje jer je rađen u najboljem interesu učenika kao središta odgojno-obrazovnoga procesa.
Jednako tako, na radnome sastanku dogovoreno je da se u predmetnu odluku uvrsti mogućnost prema kojoj županija s ostalim osnivačima školskih ustanova na svojem području može za osnovnu školu i/ili srednju školu drukčije planirati trajanje zadnjega tjedna zimskoga odmora”, navode u odgovoru na upite našeg portala.
