Među brojnim poreznim novostima našla se i izmjena Općeg poreznog zakona, kojom se bankama nameće obveza da Poreznoj upravi dostavljaju podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa građana. Dosad su poreznici raspolagali podacima o prometima na žiroračunima, a sad će imati uvid u transakcije na tekućim i štednim računima u zemlji i inozemstvu.
Što se krije iza zahtjeva za potpunom kontrolom vaših financijskih računa i tko bi se mogao naći na udaru poreznika? Prema objašnjenju Porezne uprave, širi opseg podataka o financijskim računima građana potreban je radi usklađivanja s direktivom EU-a (2014/107) koja propisuje set podataka o financijskim računima koji se automatski razmjenjuju među državama članicama. Dakle, detaljan uvid u bankovne račune poreznicima je potreban kako bi mogli razmjenjivati osjetljive podatke s poreznim upravama drugih zemalja EU-a.
PROČITAJTE JOŠ
Međutim, uvođenjem ove zakonske odredbe poreznici jednim udarcem ubijaju dvije muhe. Uz mogućnost uvida u podatke o financijskim transakcijama i štednji hrvatskih građana u inozemstvu do kojih mogu doći razmjenom, automatski dobivaju i potpuni pregled transakcija na svim računima otvorenim u domaćim bankama. Pojačan nadzor nad računima poslužit će za suzbijanje poreznih prijevara i za borbu protiv sive ekonomije.
Na udaru porezne uprave mogli bi se naći svi kojima se na tekućim računima, uz plaću, pokažu i neki drugi redoviti prihodi (uplate) na koje nije plaćen porez ili pak oni koji u zemlji ili inozemstvu raspolažu štednjom koja značajno odstupa od prijavljenih primanja. Ako se pojave takve nelogičnosti, poreznici bi mogli posumnjati da se radi o novcu zarađenim radom na crno ili od drugih nezakonitih aktivnosti i pozvati vas da objasnite njegovo porijeklo. Naravno, to ne znači da će se svaka uplata na tekući račun, mimo plaće, provjeravati i oporezivati. Primjerice, doznake od rodbine iz inozemstva ili sitne uplate (posudbe) između prijatelja ne bi trebale izazivati sumnju.
Međutim, kad je riječ o uplatama većih iznosa ili učestalim uplatama na tekući račun od različitih uplatitelja, poreznici će sigurno provjeriti o čemu se radi. Primjerice, pod povećalom poreznika mogle bi se naći osobe koje se bave prodajom rukotvorina putem prodajnih portala u inozemstvu ako nisu registrirale djelatnost i platile porez, a uplate im sjedaju na tekući račun. Unatoč jačanju nadzora, najveći dio prihoda ostvarenih u sivoj ekonomiji i dalje će ostati izvan dometa poreznika budući da je u pravilu riječ o plaćanju na ruke pa ne ostaje trag na bankovnim računima, piše Tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
