Gost Novog dana bio je saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh.
“Predsjednik stranke, Ivan Vrdoljak, još je prošli tjedan zatražio ostavku nadajući se da će biti dovoljno razuma i odgovornosti. Kako se to nije dogodilo i ne samo da premijer odbija ideju smjenu Barišića, on mu daje i punu potoru. Nije nam preostalo drugo nego da pokrenemo ovu inicijativu. Predivđeno, mora biti najmanje 31 potpis zastupnika kako bi se provela rasprava o povjerenju ministru. Prema mojim informacijama već je više od 40 zastupnika potpisalo. Pridružili su nam se SDP-ovi zastupnici s kojima smo i dogovorili pokretanje procesa, a imam informacije da su i zastupnici Živoga zida počeli potpisivati.”
Od koga još očekujete potporu?
“Mislim da ovo pitanje nadilazi bilo kakve stranačke podjele. Ovo je pitanje zaštite digniteta jedne važne struke. Proteklih godina obrazovanje i znanost su bili u fokusu javnosti. To su temeljna razvojna pitanja. Licemjeri smo ako o tome govorimo punih usta, a na konkretnom koraku padnemo na prvome ispitu. Ovo je iznimno važno pitanje jer ne možemo nastavnike, profesori tjerati kako djeci moraju govoriti da prepisivanje i krađa nisu dobra stvar ako je osoba na vrhu te piramide dokazani plagijator. Hrvatski sabor je imenovao Odbor za etiku i on je svoju ocjenu jasno i glasno dao. Nikako nam pod kapu ne ide usiljeno pokušavanje da se podjeli znanstvena struka. Neke, koji su blizu vladajućim strukturama se nagovara da stanu na stranu ministra. Time se radi medvjeđa usluga znanosti. Zato očekujemo podršku i drugog političkog spektra, ne samo opozicije. Ne vidimo razloga da se zastupnici Mosta ne odazovu. Očekujemo konstruktivnu raspravu u kojoj će se čuvati dignitet struke. Ovo je pitanje poštenja i čestitosti.”
VEZANE VIJESTI
Kada govorimo o samom položaju ministra Barišića, kako komentirate stav Vlade da je riječ o političkim pritiscima?
“Nema nikakve dvojbe da je ministar bio osobni izbor premijera Plenkovića i ne čudi da on na zadnjim nogama brani svoj odabir. Ovo je nemoguća misija. Ovo je drugi slučaj Crnoja, možda malo zamotaniji i znanstveniji. Mi smo dali priliku premijeru da reagira na vrijeme. On je to eksplicitno odbio i uzeo odgovornost na svoja pleća. On postaje nevjerodostojan političar.”
Na jučerašnjem aktualcu u Saboru, premijer se suočio s pitanjima ministra Barišića i potencijalnog sukoba interesa potpredsjednice Martine Dalić. Na kraju je izašao sa osmijehom na licu i bez dvojbe da u tim slučajevima ima nešto sporno.
“Premijer Plenković ima veliki problem. Pokušava ignorirati izazove koji su pred njim i počinje voditi politiku guranja pod tepih, a to se uvijek vrati ko bumerang. Odgovoran premijer postupio bi razumno, logično, čuvujaći dignitet svoje Vlade. Na ovakav način, uopće odbijajući raspravu, on zapravo stvara sam sebi klizav teren. On će sutra i na stvarima koje će možda biti manje pogubne imati puno veće probleme. On sam sebi srozava imidž. Slučaj Martine Dalić je školski primjer. Htjeli, ne htjeli uvijek u takvoj situaciji dolazite u potencijalni sukob interesa, a stvaran je samo pitanje trenutka. Hoćete li se tada znati izuzeti ili će vas ponijeti ili jednostavno nećete ni osjetiti… Na najmanje upozorenje nadzornih tijela mora se reagirati. Gospođa Dalić nema drugog, nego se izuzeti od slučaja INA-e, bez obzira što je to sve njezina ideja. Ona je u nemogućoj situaciji. Radi se i pritisak na Povjerenstvo. Mislim da se radi o opasnoj situaciji. Povjerenstvo četiri godine upozorava da sustav nije savršen, traže od Sabora da ukloni nejasnoće. Ne možemo se ponašati da, kad je pravorijek Povjerenstva povoljan onda nam Povjerenstvo valja, a kada otvara pitanja koja su negativna za nama bliske osobe, onda nam Povjerenstvo ne valja. Ovdje nije samo riječ što će Povjerenstvo proučiti slučaj gospođe Dalić, mislim da je ključni problem što se Povjerenstvo već drugi put bavi predsjednicom Republike.”
Kako gledate na najavu HDZ-a da želi mijenjati zakonski okvir rada Povjerenstva?
“Ovisi što to znači. Povjerenstvo je samo upozoravalo da zakon treba doraditi. Jedna smo od rijetkih zemalja koje to pitanje rješava zakonom. On je na snazi čitavo desetljeće i to je dobro. Fali nam samo njegova dorada.”
Promjenom zakona mijenja se i sadašnje Povjerenstvo odnosno njegovi članovi. Suzi li se pak područje rada ima li Povjerenstvo uopće smisla?
“Zato kažem, treba vidjeti koja će biti primjena. Ako se bude mijenjao sastav onda je jasno da se traži neki novi ljudi. Možda podobniji, bliži. Možda će se ići na sužavanje, a to će onda značiti utjecaj politike. To će negativno odjeknuti i vraća nas nekoliko koraka unatrag. Iznimno je važna stvar to što je Povjerenstvo odradilo zadnjih godina.”
Kako komentirate put predsjednice u SAD?
“Ne mogu vjerovati da netko na takvoj dužnosti iz tjedna u tjedan dolazi u poziciju ne samo da se mora pravdati, nego svojim izjavama i postupcima nas vodi u nenormalne situacije. Od puta je stvorena trakavica bez potrebe. Ako je bila službeno, trebala je to najaviti i riješiti, a ne da se sad putem depeša koje cure otkriva što je radila i s kim se sastala. Ako nije bilo potrebno da javnost zna, zašto je depeša procurila? Ako je bio privatan posjet u kojem je ostvarila neke kontakte nemam ništa protiv, dapače, ali trebala je to odmah reći.”
Je li depeša u medije došla iz samog Ministarstva ili Ureda predsjednice?
“Nema nikakve dvojbe. Može doći samo od onih koji su ju pisali, poslali ili primili.
“HNS nema tu vrstu problema koju SDP-a ima. Nismo prošli stranačku borbu, dijelili se na klaneove, mi smo opušteniji i normlano komuniciramo. Kad idete na izbore, jedina šansa da uspijete je da imate najboljeg kandidata. To je sva mudrolija. Nitko više ne može dobiti izbore samo jer je HNS ili SDP.
Je li moguća opcija da SDP kandidira Davora Bernardića, a Anka Mrak Taritaš povuće?
“To može biti refleksija nečijih želja. To je njihovo pitanje. Ako žele ostati bez predsjednika onda je to dobar put. Gurnuti ga u vatru i imati opet izbore za predsjednika. Treba tražiti rješenja. Sve političke snage koje žele promjene moraju ići s jasnom politikom. Tamo gdje HNS ima bolje ljude mi smo predložili ih, tamo gdje SDP ima bolje predložili smo njihove. Ja ne vidim u čemu je problem. Sve ostalo je igra. Ako želimo promijeniti stanje u Zagrebu ne treba mudrovati. Anka Mrak Taritaš je službeni kandidat i to se neće mijenjati.
Postoji li opasnost od populizma?
“Itekako. Nije to samo hrvatska specifičnost, cijela zapadna hemisfera dolazi u poteškoće. Oslabio je parlamentarizam, ekonomska kriza je ogolila svu bijedu čitavog sustava i pokazalo se da se neoliberalna igra vodi u financijskim institucijama, na čije negativne efekte mi kao svijet nismo imali adekvatne odgovore. Naravno da su ljudi izgubili povjerenje, okreću se nekim alternativnim varijantama. To su ljudi koji su ostali bez svega, imaju osjećaj da su potpuni gubitnici, njih je lako manipulirati. To je izrazito opasno. Alternativa institucijama koje smo gradili godinama je kaos ili diktatura. Institucije moraju slomiti centre moći koji su se odvojili. Ovaj svijet može opstati samo ako se baziramo na zdravom razumu.”
Je li oporba napravila grešku što je pokušavala i koketirati s desnicom. Je li sam Milanović srušio šanse družeći se s ljudima koji su bili protiv njegove Vlade?
“Uzroci sigurno ne leže u jednom događaju niti jednom čovjeku. Nama se dogodio nevjerojatni konformizam vladajućih elita. I to zadnjih 20-ak godina. Mi se još ne možemo dogovorti koji su naši interesi u obrazovanju, razvoju države, socijalnoj pravednosti… Definitivno nedostaje vjerodostojnost jer smo mi preplavljeni lošim političarima. Imamo more političara, ali jako malo državnika. To su oni koji vide unaprijed 20 godina. Zadaća političke elite je upravo da stvori branu prema populizmu, demamogiji.”
U Davosu se očekuje susret Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića.
“Očekujem da će i jedna i druga strana biti odgovorne. To je jako važan događaj bez obzira što se događa na marginama drugog. Odgovornost Hrvatske i Srbije ne može se usporediti s nijednom drugom zemljom. Moraju moći naći točke dogovora kako bi se osigurala stabilnost regije. Naša je odgovornost da se Hrvatska i Srbija uvijek dogovore.
Biste li vi uveli sankcije Milroadu Dodiku?
“Hrvatska puno bolje razumije situaciju tamo od drugih zemalja. SAD je možda uveo sankcije čak i kasno. Zadnje dvije, tri godine se nisu dovoljno angažirali na rješavanju konflikta. Ova rekacija je sada post fesum.”
Treba li se Hrvatska pridružiti tim sanckijama?
“Što se tiče RH mi moramo poštivati činjenicu da su to prvi susjedi, pažljivo razgovarati o svakom pitanju, ali jasno upozoravati da Dodikova politika nije dobrodošla. Mislim da sada ne treba uvoditi sankcije, možemo drugačije utjecati na događaje tamo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
