PREPORUKE VLADI Predsjednica želi uvesti tzv. poreze na grijeh. Pogledajte koje je još mjere predlož

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila se aktivnije uključiti u gospodarska pitanja te dati jači doprinos javnoj raspravi o gospodarstvu. Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice Republike, koje čine predstavnici HGK, HOK-a, Hrvatskih izvoznika... imaju 7 preporuka za gospodarski napredak.

Predsjednica je rekla da članovi Vijeća za gospodarska pitanja već godinu i pol marljivo i volonterski rade na preporuci dugoročne strategije razvoja gospodarstva.

Temeljni su problemi pravna nesigurnost, zemljišnoknjižna problematika (zastarjelost i neusklađenost sa stvarnim stanjem), manjak srednjročnog i dugoročnog planiranja i provođenja provedbenih planova i projekata, nedostatak statističkih podataka i njihova tumačenja, netransparentnost i nejasnoća sustava i podataka te nedostatak ekonometrijskih makroekonomskih projekcijskih modela. U monetarnoj i fiskalnoj politici navedena je potreba redefinicije i repozicioniranja uloge Hrvatske narodne banke. U HNB-u bi se, preporuka je Vijeća, trebali više usmjeriti na poticanje domaće proizvodnje, supstituciju uvoza, izvoz i zaposlenost.

Treba jačati i domaću valutu, i to aktivnijom monetarnom politikom i monetarnom ekspanzijom u granicama deprecijacije kune u odnosu na euro za dva posto godišnje u razdoblju od pet godina. Vijeće, također, preporuča ulazak u eurozonu, uz paralelno jačanje pozicije kune u domaćem gospodarstvu i to tako da kuna preuzme veću ulogu između ostalog i u sredstvima izražavanja duga, kako bi se postigla manja ovisnost financijske stabilnoti i stabilnosti tečaja. Hrvatsko je gospodarstvo preregulirano i prenormirano, istaknulo je Vijeće. Trebalo bi precizno urediti institut hitnog postupka donošenja zakonskih propisa te njihova stupanja na snagu.

Izmjene pravne regulative trebale bi biti određene u nekim okvirima. U javnoj upravi i državnoj birokraciji predlaže se uvođenje sustava postavljanja ciljeva i mjerenja učinkovitosti, jer bi oni prvenstveno trebali biti na usluzi građanima.

Kad je obrazovanje u pitanju, naglašena je potpora Cjelovitoj kurikularnoj reformi i vraćanju dualnoga sustava obrazovanja, na primjeru Austrije i Njemačke. Kurikulum bi trebalo izraditi u skladu s potrebama gospodarstva.

Uvoz je izrazito važan i preporuka Vijeća ide u smjeru osiguranja potpore izvoznicima te intenzivnijega rada diplomacije na povećanju izvoza. Hrvatsko gospodarstvo treba temeljiti na znanju i inovativnosti, a treba osigurati i održavati financijsku likvidnost državnih tvrtki i tvrtki u kojma je država značajan vlasnik. I monetarna politika treba imati jaču ulogu u podržavanju i jačanju izvoza što znači izraženije kunsko kreditiranje bez valutne klauzule i selektivne monetarno – kreditne mjere jačanja izvoza i proizvodnje za izvoz, u što ulaze i povoljni krediti.

Potrebno je privući izravna inozemna ulaganja i to osiguravanjem trajne političke potpore, izradom strategije privlačenja ulaganja objedinjavanjem nadležnosti, profiliranjem Republike HRvatske i pojedinačnih lokaliteta kao specifičnih ulagačkih lokacija, pojačavanjem ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, sustavnim ružanjem “after care” usluga postojećim ulagačima i razvojem odgovarajućih modela i vrsta “soft” poticaja ulaganjima.

Za poreznu je reformu istaknuto nekoliko smjernica.

1. smanjiti ukupno porezno i neporezno opterećenje rada

2. redefinirati krug proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a (ovdje su istaknuti turizam te poljoprivredna i industrijska proizvodnja)

3. uvesti nove poreze na “grijeh” – trošarine na proizvode koji sadrže visoki ukupni postotak šećera, zasićenih masnoća i kolesterola te soli

4. smanjiti isplatu plaća na ruke i legalizirati neprijavljeni rad

5. poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju

6. izmijeniti rok za poreznu zastaru – kao prijelazni model preporučuju produžiti taj rok s tri na pet godina, a za apsolutnu poreznu zastaru sa 6 na 10 godina, jer su njezine pravne posljedice gubitak prihoda državnog proračuna

7. ustrojiti sustav socijalnih naknada tako da bude odgovarajuća potpora dohotku – smanjiti neučinkovitost i netransparentnost te ukinuti razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i državnoj razini

8. razvoj savjetodavne i informativne funkcije Porezne uprave i Financijske agencije

9. reformirati sustav lokalnih poreza – promijeniti ovlasti za ubiranje, raspodjelu i trošenje vlastitih prihoda

10. pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav – ukinuti sve olakšice, oslobođenja i poticaje unutar poreznog sustava koji se nisu pokazali učinkoviti te postići politički konsenzus o zabrani učestalih promjena porezne politike bez jasnog cilja i procjene učinka novouvedenih mjera.

“Cilj dokumenta nije bio ulaziti u izvršne ovlasti Vlade Republike Hrvatske, nego biti konstruktivan partner u postizanju zajedničkog cilja – ukupan oporavak i daljnji razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Sedam jasnih preporuka sastavljene su prije godinu dana, tada sam ih predala i prethodnoj vladi, a u međuvremenu su aktualizirane obzirom na zbivanja koja su se u međuvremenu i dogodila. Vlada premijera Plenkovića s njima je upoznata kroz našu uspješnu komunikaciju i suradnju”, kazala je Predsjednica.

Dodala je da su na jubilarnoj 20. sjednici Vijeća bili prisutni i predstavnici Vlade, potpredsjednica i ministrica gospodarstva, Martina Dalić, ministar financija, Zdravko Marić, ministar državne imovine, Goran Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i ministar rada i mirovinskoga sustava, Tomislav Ćorić.

“Cilj je potaknuti konstruktivnu javnu raspravu o temama koje su bitne za zajedničku budućnost. Umjesto površnih povijesnih tema koje ne pridonose boljem sutra, moramo poticati raspravu o ovim temama, koje zaslužuju pozornost. Temama koje će ponuditi rješenja za bolje uvjete života, koje će zadržati mlade i talentirane ljude u domovini. Kad je Vijeće počelo s radom, nismo nalazili puno razloga za optimizam. Kritika za nepostojanje konkretnih mjera, nije postojala gospodarska politika u državi…”, kazala je Grabar Kitarović.

Rad Vlade ocijenila je pozitivnim. “Izrazito me ohrabruju prvi potezi nove Vlade, jer pokazuju snažan zaokret i usmjerenost boljitku. Svjedočimo konkretnim mjerama koje Hrvatsku čine konkurentnijom”, kazala je Predsjednica, istaknuvši poreznu reformu i uklanjanje dijela administrativnih prepreka kao glavne mjere koje će imati izravnoga utjecaja na zapošljavanje, poticanje maloga i srednjeg poduzetništva i green field i brown field investicija.

“U preporukama se često spominje i obrazovanje, koje držim ključem razvoja kako društva tako i države i u potpunosti podupirem nastavak provođenja cjelovite kurikularne reforme, ali važno je staviti naglasak i na STEM područje i bitno je povezati obrazovanje s gospodarstvom i tržištem rada”, kazala je Grabar Kitarović.

“Vjerujem da će preporuke pridonijeti stvaranju javne svijesti o važnosti konstruktivnog razgovora i nadam se da će biti prihvaćene kao doprinos dijalogu stručne i šire javnosti. Želja mi je da se konstruktivnim prijedlozima nadopunjujemo. Republika Hrvatska ima sve preduvjete biti bogatom i uspješnom državom i na nama je da te potencijale iskoristimo”, poručila je Predsjednica.

Kako doznajemo, između ostaloga, predlaže se nova uloga Hrvatske narodne banke, koja bi trebala biti potpora gospodarstvu. Programirana nije devalvacija, nego deprecijacija kune, što bi značilo da bi za 10 godina kuna vrijedila 10 posto manje. HNB je dosad imala politiku dopuštanja smanjenja vrijednosti od jedan posto godišnje, što nije bilo dobro.